MAGA 1909

MAGA 1909.

SINOPSIS

MAGA 1909. je eksperimentalni dokumentarac razvijen i snimljen sa profesionalnim igračima i amaterima u Beogradu i Berlinu, na originalnim lokacijama gde je Marija Maga Magazinović radila, studirala i nastupala sa svojim učenicama početkom 20. veka. Prva novinarka u Srbiji, feministkinja, aktivistkinja i pionirka modernog plesa Maga Magazinović (1882-1968) posetila je Berlin 1909. godine – i ova poseta je zauvek promenila njen život i istoriju modernog plesa u Srbiji. Maga je Beogradu predstavila i u njemu predavala moderan ples u Beogradu, u Srbiji, 1910. godine.

O Rediteljki

Branka Pavlović je montažerka i video umetnica. Diplomirala je filmsku i TV montažu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i magistrirala Umetnost u kontekstu na Univerzitetu umetnosti u Berlinu (UdK Berlin). Radi kao montažerka, video umetnica i likovna edukatorka za dokumentarni film, pozorište i projekte koji se bave kulturom sećanja i (video) performansa. Trenutno radi kao edukatorka za korišćenje filma i digitalnih medija u Centru za digitalne sisteme (CeDiS) / FUBIT na Slobodnom univerzitetu u Berlinu. Od 2009. je koselektorka i umetnička direktorka Beogradskog filmskog festivala o ljudskim pravima Slobodne zone. Živi i radi u Berlinu i Beogradu.

OPIS

MAGA 1909. (dok.)
Rediteljka: Branka Pavlović
Zemlja: Srbija
Godina: 2024.
Trajanje: 60′
Jezik: srpski
Produkcija: Kino radionica
_____________________________
PROGRAMSKA LINIJA: ZONA BEZ GRANICA

10. 11. u 21 č DKC
GLEDAJ ONLINE OD 12. NOVEMBRA / KINOKAUCH.COM

Balerine, Kazanova i bodibilderi ‒ Šta nas sve čeka na 21. Slobodnoj zoni

21. Slobodna zona biće održana od 5. do 10. novembra u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. Festival otvara vrata pričama o ženskoj snazi i prijateljstvu, muškim ambicijama i porodičnim vrednostima. 

Od života bake na Tajlandu do balerina iz holandskog Kraljevskog baleta, gledaoci će moći da zavire u čekaonice francuskog zatvora, teretane američkih bildera i spavaće sobe Đakoma Kazanove i modernih Norvežana. Na programu je ukupno 37 filmova iz 20 zemalja.

Dve zvezde francuskog glumišta, Izabel Iper (72) i Afsija Erzi (38), tumače glavne uloge u melodrami „Poseta” (Visiting Hours) Patrisje Mazui. One su Alma i Mina, žene koje se sreću u čekaonici zatvora, gde redovno posećuju svoje muževe.  Alma je buržujka koja živi sama u ogromnoj kući, Mina je samohrana majka u programu socijalnog stanovanja. Kada Mini pomere posetu za sutradan, Alma joj ponudi smeštaj kod sebe i između njih dve nastaje neočekivano prijateljstvo, obeleženo snovima o empancipaciji i odjecima klasne provalije koja ih razdvaja, dok se svaka suočava sa sopstvenim „zatvorom” u vidu društvenih konvencija i životnih okolnosti.

Nikada nisam napravila ovako napet, psihološki i ženstven film ‒ priznaje rediteljka Patrisja Mazui, koja je ponovo radila sa Izabel Iper posle 25 godina i filma „Saint-Cyr” (King’s Daughters).

Dve junakinje, Olga i Irma, su i u središtu holandske melodrame „Deo mog srca” (Piece of My Heart) Dane Nehuštan. Delimično inspirisana istinitom tragičnom pričom o jednoj balerini iz sedamdesetih godina prošlog veka, rediteljka je snimila film o vanvremenskom talentu i bezuslovnom prijateljstvu. To je „mračna bajka” o najboljim učenicama srednje baletske škole koje postaju članice prestižnog Kraljevskog baleta. Irma je vredna, uporna i samodisciplinovana, a Olga je prirodan talenat sa urođenom harizmom što joj, uprkos nonšalantnijem odnosu prema treninzima i samodestruktivnoj crti, donosi slavu. Međutim, Olga će uskoro otkriti tamnu stranu svog talenta. Primorana da posmatra svoju najbolju prijateljicu kako podleže pritisku treninga i nastupa, prepuštajući se noćnom životu, Irma se pita kako da joj pomogne…

Klasični balet je disciplina savršenstva, spolja. Ja sam htela da proniknem u ono što se dešava iznutra ‒ izjavila je rediteljka. Za razliku od većine filmova o baletu, poput „Crnog labuda”, ovde su glavne glumice profesionalne balerine, što filmu daje dodatnu draž i uverljivost.

U nešto dalju prošlost odnosi nas kostimirana romantična drama „U Lučijinim očima” (A Beautiful Imperfection)  Mikila fan Erpa. Reč je o adaptaciji istoimenog romana Artura Žapena o Lučiji, prvoj i najvećoj ljubavi Đakoma Kazanove. Dvoje ljubavnika se ponovo sreću nakon 16 godina razdvojenosti. Lica unakaženog od boginja, Lučija je sada kurtizana sa velom, poznata pod imenom Galateja. Ona postaje njegova ljubavnica, ne otkrivajući svoj pravi identitet. 

Put koji je Lučija izabrala deluje težak i gorak, ali pokazuje da je moguće loše okolnosti preokrenuti u svoju korist, a sopstveni nedostatak u najveću snagu ‒ objašnjava Fan Erp, koji je na kraju dobio prava za ekranizaciju ovog bestselera, iako su mnoga velika imena bila zainteresovana za njega, poput Stivena Fraja.

Studijom jedne veze, u Norveškoj 21. veka, bavi se film „Voljena” (Loveable) Lilje Ingolfsdotir. U centru priče je Marija (40), majka četvoro dece iz dva braka, koja pokušava da izbalansira privatan i profesionalan život, dok je njen (drugi) suprug Sigmund često odsustan zbog posla. Kako joj živci polako popuštaju pod teretom obaveza, tako i njihov brak ulazi u krizu. Uprkos Marijinim očajničkim pokušajima da spase odnos sa Sigmundom, on nije siguran da želi da ostane u braku. To je primorava da se suoči sa svojim najdubljim strahovima, što će je odvesti u vrtlog tuge, besa i potisnutih sećanja iz prošlosti. Redietljka Lilja Ingolfsdotir kaže da je htela da preispita popularna uverenja o partnerskoj ljubavi u modernom društvu, poput onog da je dovoljno naći „onog pravog” i da će automatski svi problemi nestati. Ona je želela da istraži zašto je veliki broj razvedenih parova danas.

Htela sam da preispitam narative raskida koji se svode na odnos žrtva-nasilnik gde je jedan lik dobar, a drugi loš. Htela sam da istražim dinamiku dve odrasle osobe na realističan način, da gledaoci saosećaju i sa jednom i sa drugom, iako je priča ispričana mahom iz ženske perspektive ‒ istakla je rediteljka.

Najgledaniji tajlandski film na svetskim bioskopskim blagajnama u istoriji, „Kako zaraditi milione pre nego što baka umre” (How to Make Millions Before Grandma Dies) bio je i nacionalni kandidat za Oskara, uvršten u izbor od 15 najboljih stranih filmova. Reč je o dirljivoj komediji u režiji debitanta Pata Bunitipata o propalom švorc studentu koji pokušava da zadobije naklonost svoje bake, ne bi li nasledio njene milione. To mora što pre da uradi, budući da je baka neizlečivo bolesna. Brinući o njoj, unuk shvata da ni baka nije nimalo naivna i ono što je počelo kao cinična trka za njeno bogatstvo, ubrzo prerasta u moćan podsetnik na važnost porodičnih veza. 

Naturščik Uša Simkum, koja igra baku, ostvarila je svoju prvu filmsku ulogu u 79. godini! 

Ova mešavina srceparajuće priče i društvene satire stekla je ogromnu popularnost na internetu, jer su gledaoci snimali sebe kako plaču po izlasku iz bioskopskih sala.

Kada je film „Žeđ za slavom” (Magazine Dreams) premijerno prikazan na Sandens festivalu januara 2023. Džonatan Mejdžors bio je na vrhuncu karijere. Iza sebe je imao ratnu dramu „Na krilima časti”, a pred njim su bile dve velike uloge: u  filmovima „Krid 3” i „Antmen i Osa: Kvantumanija” gde je debitovao kao Kang Osvajač, novi negativac u Marvelovom univerzumu. Uloga ambicioznog i mentalno nestabilnog bodibildera u nezavisnom ostvarenju „Žeđ za slavom” delovala je kao stvorena za Oskara. A onda se sve srušilo. 

U martu 2023. Mejdžors je uhapšen zbog navodnog porodičnog nasilja nad tadašnjom devojkom Grejs Džabari. Devet meseci kasnije, porota ga je proglasila krivim za jedan prekršaj napada i jedno kršenje zakona o uznemiravanju. U aprilu 2024. osuđen je na godinu dana obaveznog savetovanja. U međuvremenu, prikazivanje „Žeđi za slavom” je obustavljeno, Marvel ga je otpustio, glumačke ponude su presušile i Mejdžros se našao u čistilištu Holivuda. 

Sada je ponovo na prekretnici karijere, na putu iskupljenja. „Žeđ za slavom” je skinut sa crne liste pa će i posetioci Slobodne zone imati prilike da vide Mejdžorsa kao Kilijana Medoksa, asocijalnog bodibildera amatera sa opsesivnom željom da bude zapamćen, što će ga odvesti u mračna i nasilna psihološka stanja.

Kada se osvrnem na taj film, na trenutke u kojima Kilijan pokušava da se poveže s drugima, sada ih vidim u ‘visokoj rezoluciji’ – jer sam i sam u svom životu spoznao koliko je ta potreba stvarna i apsolutno neophodna ‒ kaže Mejdžors.

Festival su ove godine podržali su Rekonstrukcija Ženski fond i Francuski institut.

 

ŽEĐ ZA SLAVOM

ŽEĐ ZA SLAVOM

SINOPSIS

Društveni autsajder i bodibilder Kilijan Medoks je mentalno oboleli radnik u jednoj prodavnici, čiji san da postane bodibilder potpuno  njegov život. Njegova depresija i agresivne sklonosti ga obuzimaju, a opsesija da postane šampion Mister Olimpije dovodi ga do potpunog mentalnog sloma.

O REDITELJU

Ilajdža Bajnam je američki reditelj i scenarista rođen 1987. godine u Northemptonu, u saveznoj državi Masačusets. Odrastao je u obližnjim mestima Amherst i Pelham, gajeći strast prema pripovedanju koja će ga na kraju odvesti daleko od Nove Engleske. Nakon studija marketinga i ekonomije na Univerzitetu Masačusets u Amherstu, Bajnam se 2009. preselio u Los Anđeles, gde je započeo karijeru u agenciji za talente CAA. Okružen scenarijima i filmskim pričama, iznutra je učio ritmove filmskog pripovedanja, pre nego što je odlučio da napiše sopstvene priče.
Njegov rediteljski debi, film Hot Summer Nights (2017), drama o odrastanju smeštena u Kejp Kod devedesetih godina, iznedrio je mladog autora s izraženim osećajem za vizuelnu energiju i emocionalnu nijansu. Međutim, upravo je njegov drugi film, Žeđ za slavom (2023), učvrstio Bajnamovu reputaciju kao jednog od najizrazitijih novih glasova američke kinematografije.
Iste godine magazin Verajeti ga je uvrstio među „10 reditelja na koje vredi obratiti pažnju“. Poznat po pažljivo građenim likovima i atmosferi, Bajnam u svom radu često istražuje krhku muževnost, otuđenje i potragu za smislom — otkrivajući i lepotu i opasnost u ljudskoj potrebi da se bude viđen.

FESTIVALI I NAGRADE

F. Sandens (Specijalna nagrada žirija za američki igrani film), Palm Springs (Nagrada za perspektivne režisere), ARFF Njujork
N. Septimius nagrada za najboljeg američkog glumca

OPIS

ŽEĐ ZA SLAVOM (igr.)
REDITELJ: Ilajdža Bajnam
DRŽAVA: SAD
GODINA: 2023.
TRAJANJE: 123’
JEZIK: engleski
ULOGE: Džonatan Mejdžors, Harison Pejdž, Hejli Benet, Harijet Sansom Haris
PRODUKCIJA: Los Angeles Media Fund (LAMF), Tall Street Productions

7. 11. u 20č DOM OMLADINE
8. 11. u 18č ARENA CINEPLEX
8. 11. u 17č CINEPLEXX KRAGUJEVAC
8. 11. u 17č CINEPLEXX NIŠ
9. 11. u 18č CINEPLEXX UŠĆE

​ Tamo gde film otvara dijalog – Završena 19. Turneja Slobodne zone

Projekcijom filma „Maga 1909” u Umetničkoj galeriji „Nadežda Petrović” u Čačku 24. juna zvanično je završena 19. Turneja Slobodne zone.

Tokom tri meseca trajanja, u više od 50 gradova i mesta širom Srbije, preko 20.000 ljudi pogledalo je šest pažljivo odabranih ostvarenja sa prošlogodišnjeg festivala. 

Od Subotice do Surdulice filmovi su besplatno prikazivani u kulturnim i omladinskim centrima, domovima kulture, bioskopima, bibliotekama, galerijama, učionicama… Gledaoci su, nakon svake projekcije, imali priliku da diskutuju o onome što ih je najviše zaintrigiralo i podstaklo na razmišljanje.

Ove godine na programu su bila četiri igrana i dva dokumentarna ostvarenja sa temama koje odvode u najrazličitije svetove: „Mi nemamo drugu zemlju” iz Palestine o sukobu u pojasu Gaze, „Uvek postoji sutra” iz Italije i „Moj najdraži kolač” iz Irana o ženama koje prkose društvenim konvencijama, „Simon s planine” iz Argentine i „Lars je LOL” iz Norveške koji se bave mladima i inkluzijom, kao i „Maga 1909” iz Srbije, dokumentarno-plesni film o Magi Magazinović, pionirki moderne igre na našim prostorima.

Filmovi sa Slobodne zone vrše dubinsku percepciju i analizu društva bez uticaja komercijalizma i konzumerizma. Iz razgovora sa gledaocima zaključili smo da i ovogodišnja ostvarenja navode pojedince na promišljanje, analiziranje, razbuđivanje i ukazivanje na značajna društvena pitanja. Tokom pet dana prikazivanja filmova naš Kulturni centar je postao zona slobodnog mišljenja i dijaloga – istakao je Branko Božić, urednik programa Kulturnog centra Šabac, dodavši da je turneja veoma značajna u kulturnoj decentralizaciji našeg društva, posebno za publiku u manjim sredinama.

Turneja Slobodne zone jedna je od najposećenijih aktivnosti u Kulturnom centru Kruševac, navodi Andrijana Kocić, programska koordinatorka Alternativnog centra za devojke.


Najjači lični utisak na nju je ostavio dolazak celog odeljenja iz lokalne Gimnazije na film „Moj najdraži kolač”, po preporuci njihove nastavnice. Iako im je to bio prvi susret i sa turnejom i sa angažovanom produkcijom i na narednu projekciju („Simon s planine”) došli su u neočekivano velikom broju, s obzirom na svakodnevne proteste.


 – Turneja ima nit koja beleži univerzalno ljudsko iskustvo bilo da je ono prikazano kroz socijalnu nejednakost, neravnopravnost, kroz odrastanje ili starenje ili različite sukobe. To omogućava publici da šire sagleda društvene i političke okolnosti, kao što ima uticaja i na propitivanje ličnih odnosa – ocenila je Andrijana Kocić.

 

Nagrađivani filmovi sa tri kontinenta na 19. Turneji Slobodne zone 

Šest najbolje ocenjenih ostvarenja sa prošlogodišnjeg Filmskog festivala Slobodna zona biće besplatno prikazano ovog proleća na tradicionalnoj 19. Turneji širom Srbije, od Subotice do Surdulice.

U saradnji sa lokalnim kulturnim centrima, domovima kulutre, bibliotekama i drugim institucijama, u preko 50 gradova, opština i mesta naše zemlje, do 20. juna pred publikom će se naći četiri igrana i dva dokumentarna filma: „Mi nemamo drugu zemlju” iz Palestine, „Uvek postoji sutra” iz Italije, Moj najdraži kolač” iz Irana, „Simon s planine” iz Argentine, „Lars je LOL” iz Norveške i „Maga 1909” iz Srbije.

Turneja je počela krajem marta projekcijama u Zaječaru, Požegi i Kraljevu, a nastavlja se u Boru, Zaječaru, Rumi, Vrnjačkoj Banji, Opovu, Prijepolju, Guči… Ceo program nalazi se ovde.

Na programu su naslovi koji koji donose snažne i dirljive priče o ljubavi, identitetu, društvenim nepravdama i političko-društvenim (ne)prilikama.

Sveže ovečan Oskarom za najbolji dokumentarni film, „Mi nemamo drugu zemlju”, debitantsko ostvarenje četvoročlanog Palestinsko-izraelskog kolektiva, prati Bazela Adru, mladog palestinskog aktivistu iz Masafer Jate na Zapadnoj obali koji se od detinjstva bori protiv sistemskog rušenja kuća i masovnog proterivanja njegove zajednice od strane izraelskih vlasti. Njemu se u toj borbi pridružuje i vršnjak, izraelski novinar Juval Abraham, koji pokušava da svojim sunarodnicima prenese realnu situaciju sa lica mesta.

Veliki uspeh koji je ovaj dokumentarac doživeo širom sveta, osvojivši skoro 70 raznih nagrada, krunisan je priznanjem Američke akademije za filmsku umetnost i nauku na 97. dodeli Oskara početkom marta.

Crnohumornu hit dramu „Uvek postoji sutra”, koja je u Italiji bila gledanija od „Barbike” i „Openhajmera”, potpisuje Paola Kortelezi kao rediteljka, scenaristkinja i glavna glumica. Ona tumači Deliju, domaćicu u posleratnom Rimu koju verbalno i fizički zlostavljaju suprug i svekar. Iako smešten u prošlost, film je pokrenuo javnu diskusiju u Italiji o porodičnom nasilju, femicidu i pravima žena ukazavši da se, po ovim pitanjima, malo toga promenilo. 

Na dodeli Donatelovog Davida (italijanskog ekvivalenta Oskaru), film je osvojio šest priznanja.

Jedan od najbolje ocenjenih filmova u zvaničnoj konkurenciji 74. Berlinskog festivala, „Moj najdraži kolač” režirali su Iranci Bentaš Sanaiha i Marjam Mogadam. Reč je o nežnoj drami o usamljenoj udovici koja poziva taksistu u stan, s namerom da prekine svoje samotne dane. Ovo je jedan od prvih filmova koji prikazuje ženu bez hidžaba od dolaska na vlast tvrdokornog islamskog režima 1979, sa retko viđanim scenama u kojima žene piju alkohol, puše cigarete ili ljube muškarce… Zbog svega toga, reditelji se nalaze u kućnom pritvoru i čekaju suđenje, dok im stižu anonimne pretnje smrću… 

Film je u Berlinu dobio Nagradu ekumenskog žirija i priznanje Udruženja filmskih kritičara FIPRESCI, a nagrađen je i na festivalima u Čikagu, Kalgariju, Barseloni i Beogradu – na 20. Slobodnoj zoni poneo je Posebno priznanje Međunarodne selekcije.

Prva novinarka u Srbiji, feministkinja, aktivistkinja i pionirka moderne igre, Marija Maga Magazinović (1882 – 1968) posetila je Berlin 1909. godine gde je, između ostalog, pohađala i školu Isidore Dankan. Ta poseta zauvek je promenila njen život i istoriju moderne igre u Srbiji. Video umetnica i montažerka Branka Pavlović snimila je eksperimentalni dokumentarac „Maga 1909” u kojem je dočarala ovu izuzetnu ženu kroz koreografiju u izvođenju igrača iz Beograda i Berlina, na originalnim lokacijama gde je Maga radila, studirala i nastupala. 

Mladi i inkluzija u srži su narativa dva filma.

„Lars je LOL” Ajrika Setera Štordala je priča o devojčici Amandi koja dobija zadatak da bude mentor novom drugu iz razreda, Larsu, koji ima Daunov sindrom. Užasnuta idejom da bude u centru pažnje, Amanda ovaj zadatak smatra za „društvenu katastrofu”, ubeđena da će je Lars izblamirati, ali, na njeno veliko iznenađenje, njih dvoje postaće dobri prijatelji.


Na 75. Berlinskom filmskom festivalu prošlog meseca filmu je dodeljena nagrada za najbolji igrani film za decu po izboru Evropskog udruženja dečjeg filma (ECFA), jedina koju dodeljuju profesionalci iz filmske industrije. Na 20. Slobodnoj zoni proglašen je za najbolji film selekcije za tinejdžere (EU Teen Zone).

„Simon s planine” Federika Luisa Tačele prati mladića Simona koji, kroz iskustvo sa decom sa posebnim potrebama, menja svoj pogled na svet jer ga ona uče kako da se opusti i prigrli životna zadovoljstva. Film je dobio Veliku nagradu pratećeg programa Nedelja kritike na 77. Kanskom festivalu.


Turneja Slobodne zone predstavlja jedan od najznačajnijih projekata decentralizacije kvalitetnog filmskog sadržaja u našoj zemlji. Kroz ovaj jedinstven poduhvat, Slobodna zona teži da izgradi i obrazuje filmsku publiku u manjim sredinama gde su kulturni događaji ovog tipa često nedostupni.

Inicijativa postoji gotovo od samih početaka festivala, koji već dve decenije u novembru okuplja ljubitelje filma u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. Njen cilj je da, besplatnim projekcijama odabranih ostvarenja iz glavnog programa, upriliči filmski doživljaj u bioskopskom ambijentu i gledaocima u manjim mestima.

Turneju Slobodne zone podržalo je Ministarstvo kulture Republike Srbije.

Predstavljen takmičarski program Slobodne zone: O porodici, odgovornosti i drugim šansama

Na programu jubilarne 20. Slobodne zone biće prikazano 77 igranih i dokumentarnih filmova iz 37 zemalja u 14 programskih linija, otkriveno je na današnjoj konferenciji za medije u Dvorani Kulturnog centra Beograda.  

Našli smo se u ovoj sali, koja nam je naročtio važna, jer je jedina u kojoj 20 godina u kontinuitetu prikazujemo filmove. Bez obzira na proširenje festivala tokom godina, ovu kuću doživljavamo kao svoj dom. Za ovaj prostor nas vezuje i Nebojša Popović, nekadašnji novinar i filmski urednik DKC, koji je dao ime našem festivalu – rekao je Rajko Petrović, direktor Slobodne zone i jedan od selektora, koji je podsetio da se ove godine festival održava od 6. do 11. novembra u četiri grada (Beograd, Niš, Novi sad, Kragujevac) i u 13 bioskopskih sala.

O svojim selekcijama govorili su Branka Pavlović i Ivan Bakrač, Ivan Milenković predstavio je govorni progam Kompas, a Lena Trifunović prateći program Sonar.

MEĐUNARODNA SELEKCIJA

Selektorka Branka Pavlović govorila je o Međunarodnom takmičarskom programu, kao i o Ženskoj liniji i Zoni za tinejdžere koje, kako je istakla, povezuje pitanje lične odgovornosti ili odgovornosti prema sebi, a onda i prema društvu u kojem živimo.

Ona je iz Međunarodne selekcije izdvojila filmove „Uspomene tela u plamenu” Antonele Sudasasi i „Tehačapi” Ži-Era.

– „Uspomene tela u plamenu” prati tri žene u godinama koje pričaju o svom ličnom i seksualnom oslobađanju u jednom patrijarhalnom sistemu. Iako je film smešten u Čile, i generacije žena na našim prostorima će se  prepoznati – rekla je Branka.

Autor dokumentarca „Tehačapi”, fotograf i grafiti umetnik Žan Rene (Ži-Er), snimao je u strogom istoimenom zatvoru u Kaliforniji, gde je imao priliku da radi sa osuđenicima na kreiranju umetničkog dela.

– Film postavlja pitanje kojim se i Slobodna zona bavi već 20 godina – da li umetnost može da promeni svet i da li je to dovoljno. Iako ne daje definitivni odgovor, film se bavi temom zatvora, izolacije i pružanja druge šanse – istakla je Pavlović.

U Međunarodnoj selekciji su i filmovi „Tatami”, „Moj najdraži kolač”, „Dnevnici iz Libana” i „Zbogom, Tiberijado”.

Iz Ženske linije selektorka je izdvojila dokumentarac „Teaches of Peaches” Filipa Fusengera i Džudi Landkamer o uticajnoj pevačici Pičiz koja radikalno plasira svoje feminističke ideje i koja kaže: „Ako neće da vas čuju, potrudite se da vas vide”.

Selekcija za tinejdžere, između ostalog, donosi i „Lakat u stomak” Asli Ozarslan, o devojci koja je druga generacija turskih doseljenika u Berlinu i pokušava da pronađe svoje mesto u nemačkom društu, ali ne uspeva.

REGIONALNA SELEKCIJA

Selektor Regionalnog programa – Horizonti Balkana, Ivan Bakrač,  istakao je da čitavu selekciju povezuje pitanje šta je danas na Blakanu porodica i šta su problemi sa kojima se ona suočava.
Sem „Tri kilometra do kraja sveta” Emanuela Parvua i „Bez vetra” Pavela Vesnakova, u ovoj selekciji su i naslovi „Šume šume”, „Naša djeca”, „Sveta nedelja” i „Jedan od onih dana kada Heme umre”.

– Jedan od najvećih hitova ove selekcije je dokumentarac „Naša djeca” Silvestra Kolbasa, veoma intimni portret njegove porodice koji se bavi odnosom prema deci, supružniku i profesiji, kao i tome koliko kao umetnik i autor imate prava da život najbližih predstavite svima – naveo je Bakrač.

„Sveta nedelja” Andreja Kona pokreće pitanja rasizma i porodice u tranzicionom društvu s početka 20. veka u jednom rumunskom selu, dok „Šume šume” Renate Poljak na emotivan način pokazuje da porodicu mogu da čine i ljudi sa kojima delite iste ideale.

„Jedan od onih dana kada Heme umre” je film Murata Firatoglua koji svi treba da pogledamo, bilo da razmišljamo o tome šta je patrijarhalno nasleđe ili kako da se nosimo u situacijama kada smo pred pucanjem – objasnio je Ivan.

SRPSKE (KO)PRODUKCIJE

Na festivalu će biti prikazana i tri ostvarenja domaćih autora, kao i jedan film u manjinskoj srpskoj koprodukciji.

„Rujna zora” Ivana Đurovića njegov je završni, kratki igrani film na studijama na Univerzitetu Kolumbija, o mladiću čije predrasude o ženama pretvaraju jedan, naizgled, romantični izlet u borbu za život i smrt.

Vladimir Šojat predstaviće, takođe kratkometražni, dokumentarac „U tihoj dolini” o Cveti, Slovenki u Vojvodini,

Dugometražni eksperimentalni film „Maga 1909” Branke Pavlović, inspirisan je autobiografijom Mage Magazinović, koju su otplesale dve grupe igrača iz Berlina i Beograda.

Srbija je koproducent slovenačkog dokumentarog dugometražnog filma „Sto godina” Maje Doroteje Prelog čije je snimanje, od priče o pobedi njenog partnera nad smrtonosnom bolešću, preraslo u bojno polje nezaceljenih rana i bolno preispitivanje rediteljke šta, zapravo, znači „biti zajedno”.

PRATEĆI PROGRAMI

Govorni segment Slobodne zone, Kompas, biće održan nakon projekcije filma „Veni vidi vici” Danijela Hesla i Julije Niman, u produkciji Ulriha Zajdla.

– Film bunjuelovske atmosfere i šarma, priča je o povlašćenima koji ubijaju, gaze, maltretiraju i ostaju nekažnjeni, a glavna žrtva, sem pregaženih i pretučenih je sloboda – izjavio je Ivan Milenković, urednik Kompasa.

Tema ovogodišnjeg Sonara, sporednog progama namenjenog mladima i najnovijim tendencijama u filmskoj industriji, je veštačka inteligencija (VI / AI) i njen uticaj na pokretne slike.

– Ideja nam nije da zauzimamo stav, već da obradimo aktuelne svetske teme poput štrajka scenarista i glumaca u Holivudu, pisanje scenarija, lažne vesti, deep fake, vizuelnih efekata i drugih vrsta generisanja sadržaja putem VI, kojih ima i u dokumentarnim filmovima – istakla je Lena Trifunović, jedna od urednica Sonara (uz Tamaru Milošević).

Rajko Petrović podsetio je i na besplatnu projekciju filma „Uvek postoji sutra” koju je festival poklonio vernoj publici za svoj 20. rođendan, a koji će biti prikazan i na svečanom zatvaranju festivala 11. novembra u 20 sati Domu omladine.

Filmovi u salama DKC i Doma omladine imaće i engleske titlove.

Festival će biti otvoren dvostrukom Zlatnom palmom sa ovogodišnjeg Kana – za kratki, odnosno, dugometražni film – „Čovjek koji nije mogao šutjeti” Nebojše Slijepčevića i „Anora” Šona Bejkera.

Ulaznice za otvaranje u Sava centru, po ceni od 1200 din, u prodaji su onlajn preko sajta Tickets, a za ostale projekcije i preko servisa eFinity, kao i na (onlajn) blagajnama bioskopa gde će biti prikazani.

I ove godine, deo filmskog programa moći će da pogleda publika u celoj Srbiji, jer će platforma KinoKauch od 12. novembra biti domaćin onlajn Slobodne zone.

Festival su podržali potprogram MEDIA programa Kreativna Evropa, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Rekonstrukcija Ženski fond, Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Filmski centar Srbije i Francuski institut.

DNEVNICI CRNE KUTIJE

DNEVNICI CRNE KUTIJE

SINOPSIS

Dnevnici crne kutije prate hrabru istragu rediteljke i novinarke Šiori Ito o seksualnom napadu na nju, u neverovatnom pokušaju da krivično goni svog napadača, visokokotiranog na društvenoj lestvici. Razvijajući se kao triler i kombinujući tajne istražne snimke, pucnjavu i emotivni video iz prvog lica, Šiorina potraga postaje preloman slučaj u Japanu, razotkrivajući očajno zastareli pravosudni i društveni sistem zemlje.

O REDITELJKI

Šiori Ito je novinarka, spisateljica i dokumentaristkinja. Njen primarni fokus su rodno zasnovana pitanja ljudskih prava. Ko-osnivačica je Hanashi Films, produkcijske kuće sa sedištem u Tokiju i Londonu koja je sarađivala sa NHK-om, BBC-jem i Al-Džazirom. Šiori je 2017. napisala knjigu „Crna kutija“, zasnovanu na sopstvenom iskustvu silovanja. Knjiga otkriva seksizam u japanskom društvu i institucijama i osvojila je nagradu Udruženja slobodne štampe Japana za najbolje novinarstvo u 2018. Knjiga je prevedena na nekoliko jezika. Magazin Tajm ju je 2020. uvrstio među 100 najuticajnijih ljudi na svetu. Dnevnici crne kutije su njen dugometražni dokumentarni debi.

FESTIVALI I NAGRADE

San Francisco International Film Festival – Special Jury Award for Best Documentary Feature
Seattle International Film Festival – Lena Sharpe Award for Persistence of Vision
CPH:DOX – Human Rights Award
Sarajevo Film Festival – Audience Award
It’s all true Festival – Honorable Mention, Best International Feature Length Film Award

OPIS

DNEVNICI CRNE KUTIJE (dok.)
Rediteljka: Šiori Ito
Zemlja: Japan, SAD, Velika Britanija
Godina: 2024.
Trajanje: 102’
Jezik: japanski
Produkcija: A Hanashi Films, Cineric Creative & Star Sands Production, Spark Features
__________________________
PROGRAMSKA LINIJA: EU: ZONA PROMENA

8. 11. u 16 č Cineplexx Ušće Shopping Center /
10. 11. u 16 č Dom omladine /
11. 11. u 16 č MTS dvorana
GLEDAJ ONLINE OD 12. NOVEMBRA / KINOKAUCH.COM

MARŠIRANJE U TAMI

MARŠIRANJE U TAMI

SINOPSIS

Odlučna da obezbedi bolji život za sebe i svoju decu nakon što njen muž, farmer, počini samoubistvo, Sanđivani se suočava sa tradicionalnim napuštanjem udovica, ukorenjenim u njenoj kulturi. Sve se menja kada se pridruži diskusionoj grupi u kojoj su druge udovice farmera-samoubica. Osnažena zajedništvom, pričama o otporu I neočekivanom solidarnošću, Sanđivani pažljivo planira put napred.

O Reditelju

Kinšuk Surđan je indijski reditelj koji živi i radi u Briselu i Bopalu. Diplomirao je filmom Pola, koji je 2013. godine osvojio Indijsku nacionalnu studentsku filmsku nagradu za najbolji film i najbolji scenario. Radio je kao drugi asistent režije na filmu Ostrvski grad, nagrađenom na Filmskom festivalu u Veneciji. Njegova druga značajna dela su Podeljene linije i Flandrijac. Kinšuk je sa svojim debitantskim dugometražnim dokumentarnim filmom Marširanje u tami učestvovao u Berlinaleovom programu „Talenti”.

FESTIVALI I NAGRADE

CPH:DOX – Human Rights Award – Special Mention DocAviv Film Festival – Best International Film Biografilm Festival – Audience Award, Young Critics Award

OPIS

MARŠIRANJE U TAMI (dok.)
Reditelj: Kinšuk Surđan
Zemlja: Belgija, Holandija, Indija
Godina: 2024.
Trajanje: 108′
Jezik: magahi
Produkcija: Clin d’oeil films, SNG Film
_____________________________
PROGRAMSKA LINIJA: ZONA BEZ GRANICA

7. 11. u 18.30 č Art bioskop Kolarac /
8. 11. u 16 č UK Parobrod /
11. 11. u 15 č Kulturni centar Novi Sad
GLEDAJ ONLINE OD 12. NOVEMBRA / KINOKAUCH.COM

RADIKALNO

RADIKALNO

SINOPSIS

Ko će postati učenici šestog razreda osnovne škole Hoze Urbina Lopez u Matamorosu? Oni su među učenicima sa najlošijim uspehom u Meksiku, svet koji poznaju je svet nasilja i teškoća, a atmosfera prestroge discipline, a ne mogućnosti, vlada njihovim učionicama. Možda izgleda kao ćorsokak, ali je takođe savršeno mesto da novi nastavnik Serhio Huarez pokuša nešto drugačije. Postoji samo jedan problem: Serhio nema pojma šta radi. On pokušava radikalno novom metodom da otključa radoznalost učenika, potencijal – a možda čak i njihovu genijalnost.

O REŽISERU

Kristofer Zala je rođen 1974. u Kisumuu, u Keniji, a odrastao je u Boliviji i Kentakiju. Zala je držao predavanja o scenariju na Univerzitetu Harvard i predavao je kao asistent profesora režije na Fakultetu za filmske studije Univerziteta Kolumbija, gde je prethodno dobio MFA sa odlikom iz oblasti režije. Kristofer Zala je ranije napisao i režirao svoj debitantski igrani film, triler Krv moje krvi, koji je osvojio Veliku nagradu žirija na filmskom festivalu Sandens. 

FESTIVALI I NAGRADE

Sundance Film Festival – Festival Favorite Award

OPIS

RADIKALNO (igr.)
Režiser: Christopher Zalla
Zemlja: Meksiko
Godina: 2023.
Trajanje: 125′
Jezik: španski
Uloge: Eugenio Derbez, Daniel Haddad, Jennifer Trejo, Mia Fernanda Soli
Produkcija: 3Pas Studios, EPIC Magazine. The Lift
_____________________________
PROGRAMSKA LINIJA: EU TEEN ZONA

DOB, 2. nov, 20.00 / Cineplexx Ušće, 2. nov, 20.00 / Cine Grand Rakovica, 3. nov, 18.30 / mts Dvorana, 5. nov, 16.00 / Arena Cineplex Novi Sad, 3. nov, 18.00 / Cineplexx Kragujevac, 3. nov, 18.00 / Cineplexx Niš, 3. nov, 18.00
KUPOVINA ULAZNICA DOM OMLADINE
KUPOVINA ULAZNICA mts dvorana
DOSTUPNO ONLINE OD 6. NOVEMBRA

PROGRAM NOVI SAD

NOVI SAD

PREUZMI PROGRAM U PDF

KULTURNI CENTAR NOVOG SADA
sreda | 5. novembar
18H

Marš na fanfare
r. Emanuel Korkol
103′

20H

Srećni praznici
r.  Skandar Kopti
123′

 

četvrtak | 6. novembar
18H

Od Hilde s ljubavlju
r. Andreas Drezen

125′

20H

Druga šansa
r. Ramin Bahrani
89′

petak | 7. novembar
18H

Ni reči
r. Hana Slak
87′

20H

Hepiend
r. Neo Sora
113′

 

SUBOTA | 8. novembar
16h

Pod vulkanom
r. Damjan Kocur
105′

18H

Arze
r. Mira Šaib
90′

20H
NEDELJA | 9. novembar
16h

Dečak u roze pantalonama
r. Margerita Feri
114′

18H

Domaći teren
r. Lidija Zelović
98′ 

20H

Mudrost sreće
r. Filip Delaki, Barbara Miler
90′

ARENA CINEPLEX
SREDA | 5. NOVEMBAR
18h

Lula
r. Oliver Stoun, Robert S. Vilson
90′

20H

Deo mog srca
r. Dana Nehuštan
114′

ČETVRTAK | 6. novembar
18h

Ogledala br. 3
r. Kristijan Pecold
86′

20H

Histerija
r. Mehmet Akif Bujukatalaj
104′

PETAK | 7. novembar
18h

U Lučijinim očima
r. Mikil fan Erp
102′

20H

Kraj oluje
r. Džejms Erskin
109′

SUBOTA | 8. novembar
18h

Žeđ za slavom
r. Ilajdža Bajnam
123′

20H

Džordž Majkl
r. Sajmon Nejpijer-Bel
94′

NEDELJA | 9. novembar
18h

Zucchero
r. Đanđakomo de Stefano, Valentina Zanela
100′

20H

Rjuiči Sakamoto: Koda
r. Stiven Nomura Šibl
100′

PONEDELJAK | 10. novembar
18h
20H

Darkland: Povratak
r. Fenar Ahmad
110′