ZELENI BIOSKOP / FOTO
ZEMLJA MEDA / REPORTAža
„Pola za mene pola za vas” jedna je od prvih rečenica koje čujemo u filmu, ali nažalost izgubljena u današnjem svetu. Malo ljudi danas bi nesebično dalo pola svog prihohoda, bez obzira što upravo to omogućava opstanak. Deljenje sa pčelama i prirodom bio je razlog Hatidžinog preživljavanja.
Hatidže, žena velikog srca, skromna i usamljena, podseća nas kako mali čovek može biti veliki. Svako od nas može malim koracima postići velike stvari. Kao ni njene pčele, Hatidže nije odustala, niti poklekla pred novim razornim olujama poganih ljudi.
Kada je nova porodica stigla u Hatidžeinu domovinu, dočekala ih je otvorenih ruku i podelila svoje znanje o pčelama. Međutim, Husein, otac porodice, želi da proizvodi med u većim količinama, za veću zaradu, bez obzira na upozorenja Hatidže. On uzima sav med iz svojih košnica, ali njegove pčele na to reaguju tako što napadaju Hatidžeine košnice, što dovodi do njihovog uništenja i sukoba među novim susedima.
Huseinov prikaz u filmu zapravo je ogledalo svima nama koji donosimo pogrešne odluke, misleći da ćemo sebi pružiti bolji, komotniji život.
U savremenom dobu zaboravili smo da uživamo u mirisima livade, zvukovima šume, zalascima suca… Grabimo ka brzoj zaradi, otimamo, uništavamo i zagađujemo. Zatrovali smo sopstvene umove a samim tim i prirodu.
Autorka:
Milica Stamenić
Jedna je planeta samo za nas
Posle mnogo vremena, Kać je ponovo imao priliku da provede vreme na otvorenom ispraćajući filmske projekcije. Samim tim, meštani ovog naselja su petak i subotu veče rezervisali za gledanje dva filma.
Jedan od njih, i prvi izložen, jeste bio Zemlja meda koji je, uzgred rečeno, nominovan za najbolji dokumentarac na dodeli Oskara. Film prati život žene po imenu Hatidže, žene srednjih godina koja živi sa svojom majkom na selu u Makedoniji, priča turski i voli da peva, ali pre svega da brine o svojim pčelama sa mnogo ljubavi.
U jednom momentu, na selo dolazi nomadska porodica koju je Hatidže velikodušno prihvatila, ali i porodica koja je svim gledaocima poremetila um. Naime, Husein, otac porodice, takođe se odlučuje za uzgoj meda. Međutim, za razliku od skromne Hatidže, on prerano kupi previše meda radi finansijske dobiti i njegove pčele napadaju Hatidžine koštnice gde ih sve i uništi. Na samom kraju, Hatidže nailazi na jedan kamen gde pronalazi novu košnicu i tu se nazire njen novi početak.
Film nam skreće pažnju da je, na kraju krajeva, i dalje humanost bitnija od materijalnih stvari i da je prirodi najlepše kada čovek pravilno pristupa sa njom, a kako nas i sama glumica podseća i potvrđuje rečenicom: „Pola za vas, pola za mene”.
U subotu veče, zainteresovani sugrađani su imali priliku da pogledaju dokumentarni film Tajni život drveća.
Film je snimljen po istoimenoj knjizi autora i šumarkog inženjera Petera Volebena koji nam na vrlo inovativan način otkriva i objašnjava život drveća i šuma. On smatra i poručuje gledaocima da su šume zapravo ista bića kao ljudi i životinje – da osete i reaguju na bol, da imaju vrlo dobro izraženo pamćenje, samo što su im reakcije sporije pa prirodu ne razmemo najjasnije istog momenta kada, na primer, pati ili „traži pomoć”.
Voleben nas savetujemo da se uvek i svuda ponašamo prema prirodi onako kako bismo hteli da se i ona ponaša prema nama i da joj ukažemo priliku i dopustimo da nas nauči sopstvenim mudrostima koja će nam biti i te kako značajna u našim životima.
Autorka:
Anja Gvozdenović