U toku je 16. Turneja Slobodne zone!

I ove godine, Filmski festival Slobodna zona krenuo je na turneju po Srbiji. U periodu od 15. marta do 15. juna, u preko 50 opština i gradova, publika će imati priliku da pogleda čak devet najboljih festivalskih ostvarenja.

Ideja Turneje Slobodne zone jeste decentralizacija kulture i želja da se filmski sadržaj učini dostupnim publici u gradovima i manjim mestima, a kao i svake godine, svi filmovi na Turneji biće besplatni!

Pored gradova poput Pančeva, Zrenjanina, Novog Bečeja u kojima se Turneja realizuje već dugi niz godina, ove godine je uspostavljena saradnja sa čak sedam novih mesta, među kojima su Pecka, Golubac, Vladičin Han… U ovom trenutku, u Obrenovcu, Pančevu i Osečini se Turneja već realizuje, a do sredine juna, filmovi će se prikazivati i u Rumi, Kragujevcu, Somboru, Čačku…

Pažljivom selekcijom tima Slobodne zone prikazaće se filmovi koji su na prošlogodišnjem izdanju Festivala,  održanom od 4. do 9. novembra u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, osvajali najveće nagrade i/ili pokazali izuzetan potencijal kod publike i kritike:

 

Tako će se u okviru Turneje naći pobednički film Slobodne zoneProfesor Bahman i njegovi časovi, koji, kako sam naziv kaže, govori o načinu predavanja profesora Bahmana. Kada bi sva deca imala tako emotivno inteligentnog i strpljivog profesora poput Bahmana, svaki konflikt bi se rešavao razgovorom, a Imagine Džona Lenona bi bila naša stvarnost.

Publika širom Srbije Srbije imaće priliku da pogleda i jedan od najgledanijih filmova sa prošlogodišnjeg izdanja Festivala, odlični dokumentarac Najlepši dečak na svetu. Čuveni reditelj Lukino Viskonti proputovao je Evropu tražeći dečaka za ulogu Tađa – personifikaciju lepote, za film Smrt u Veneciji. Pronašao je 15-godišnjeg Bjorna Andresena čiji će život promeniti kultna uloga.

Među odličnim dokumentarnim filmovima ove godine je i novo ostvarenje nagrađivanog reditelja Avija Mograbija. Film Prve 54 godine: skraćeni priručnik za vojnu okupaciju kroz svedočenje izraelskih vojnika donosi priču o okupaciji palestinskih teritorija na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. Mograbi od istorijskih činjenica konstruiše ironični priručnik kako okupirati tuđu teritoriju na više od 50 godina.

 

Igrani film Bez kanjanja donosi takođe priču o vojnicima. Sada su u pitanju holandski vojnici na mirovnoj misiji na Bliskom Istoku, čije će živote zauvek promeniti susret sa lokalnim dečakom čiju su kozu slučajno ubili.

 

Dokumentarni film Zabavi je došao kraj, bavi se veoma savremenom temom, licem i naličjem frilensera koji zarađujući pružajuću usluge na Uberu, Amazonu i drugim velikim platfomrama. Zabavi je došao kraj je dokumentarac koji se bavi nepostojećim radničkim pravima.

Film Ja sam Greta donosi priču o trenutno najpoznatijoj ekološkoj aktivistkinji Greti Tunberg koja zna o klimatskim promenama više od 97% svetskih politačara.

U okviru Turneje mlađa publika (14+), ali i starija, moći će da pogleda i filmove Prvi sneg, igrani finski film o 13-godišnjem Irancu čija porodica čeka azil u Finskoj, i Moj tata hot dog, film o ćerki koja je svom ocu podrška na putu promene karijere na koji je krenuo. Dok ga svi osuđuju, ona ga podržava u ostvarenju snova, i veruje da će on postati glumac.

Ponudom filmova za mlađu publiku motivišu se partneri da u saradnji sa lokalnim školama organizuju projekcije za srednjoškolce.

 

Još jedan dokumentarac u ovogodišnjem izboru je film koji nije bio prikazan na Slobodnoj zoni, ali koji se svojom temom uklapa u ideju Turneje –  Fejt i Branko, film koji govori o braku dvoje muzičara, Fejt koja iz Engleske putuje u Srbiju da upozna romsku muziku i Branka, violiniste romskog porekla u kojeg se zaljubljuje.

 

Na sajtu Slobodne zone pogledajte termine i lokacije 16. Turneje i informišite se o svim novinama putem društvenih mreža Instagrama i Fejsbuka.

 

Turneju Slobodne zone je podržalo Ministarstvo kulture i infomisanja.

 

Vidimo se u Slobodnoj zoni!

 

Preuzmite aplikaciju za obilazak Starog sajmišta

Obeležavajući osamdesetu godišnjicu od osnivanja Logora Staro sajmište, Filmski festival Slobodna zona predstavio je danas u Beogradu multimedijalnu aplikaciju Svetlost svitaca, koja se može preuzeti potpuno besplatno i iskoristi za obilazak Sajmišta.

U okviru projekta Svetlost svitaca četrnaest srednjoškolaca je ovog leta, zajedno sa istoričarima i umetnicama iz Srbije i Nemačke, osmislilo i kreiralo multimedijalnu šetnju na lokaciji bivšeg logora. Rezultati njihovog rada sada su dostupni putem aplikacije koja se može preuzeti sa sajta Filmskog festivala Slobodna zona.  

Rajko Petrović, direktor Filmskog festivala Slobodna zona koji koordinira projektom, izjavio je da je sav ovaj rad nastao pre svega iz velike potrebe da se neguje kultura sećanja, ali i da se izađe na kraj sa sve brojnijim dezinformacijama: „Danas kada odemo na ovu lokaciju, skoro da ne možemo da nađemo nijedan izvor gde bismo mogli da dobijemo osnovne informacije.” On je dodao da je upravo zbog toga naziv projekta vrlo simboličan: „Svi mladi ljudi koji su radili na ovoj aplikaciji predstavljaju neku vrstu svetlosti u tom okruženju mraka, zaborava i tame.”

Svetlost svitaca ima i dodatnu vrednost jer predstavlja odličan primer vršnjačke edukacije i prenošenja znanja među mladima. Istoričar Aleksandar Todosijević, predsednik Udruženja za društvenu istoriju Euroclio iz Srbije, navodi da ova tema zauzima važno mesto u obrazovanju: „Sva istraživanja pokazuju da mladi danas slabo poznaju istoriju. Mnogo je pogrešnih tumačenja i dezinformacija koje nalaze svoje mesto u javnom diskursu.” On je podsetio da je Beograd bio jedinstven grad u Evropi tokom okupacije u Drugom svetskom ratu, s obzirom na to da su u samom gradskom jezgru postojala čak tri logora – Staro sajmište, Banjica i Topovske šupe. „Želeli smo da skrenemo pažnju mladima na važnost ovog mesta na kojem su stradali Jevreji, Srbi, Romi i svi oni koji su bili protivnici nacista.”

Na kreiranju sadržaja za aplikaciju učestvovali su mladi iz Beograda, Novog Sada, Novog Pazara, Valjeva, Leskovca, Bečeja i Subotice. Njima je pomogao tim umetnica i umetnika iz Nemačke i Srbije, pod čijim su mentorstvom, kroz četiri radionice, kreirali autentičan sadržaj za vođenu turu po Sajmištu. Radionice su vodile pozorišna rediteljka Suzan Hrudina iz pozorišne trupe Spreeagenten iz Berlina, umetnica performansa Elana Kac, dizajnerka svetla Milica Komlenić-Vukić i video umetnica Branka Pavlović. Za koncept aplikacije bili su zaduženi dramaturškinja Maša Seničić i reditelj Nikola Polić. Stručni konsultanti na projektu bili su istoričari Nataša Kostić i Milovan Pisari.

Branka Pavlović jedna je od umetnica koja je sa ekipom srednjoškolaca radila na osmišljavanju sadržaja. Prema njenim rečima, ova aplikacija predstavlja svojevrsni virtuelni spomenik svim žrtvama, kao i samom prostoru Starog sajmišta, koji je pun konflikata, ali i skrivene lepote. „Radili smo sa izvanrednim mladim ljudima koji imaju mnogo talenata i koji su dali lični pečat ovoj priči”, tvrdi Pavlović. „Oni su koristili arhivski materijal, brojna originalna svedočanstva, pisma i fotografije, da bi potom uz pomoć glume, scenskog pokreta, pa čak i svetlosnih instalacija i instalacija u javnom prostoru, napravili više od 25 video sadržaja, kao i druge tekstualne i audio formate. Aplikacija Svetlost svitaca povezuje prošlost i sadašnjost na neočekivane načine, a njena najveća vrednost je što je priča o Starom sajmištu ispričana iz perspektive mladih ljudi danas i namenjena njihovim vršnjacima kao poziv na razmišljanje i stvaranje.”

Učenik Gimnazije Novi Pazar Adem Tutić kazao je da se tokom rada na projektu njegov doživljaj samog mesta menjao iz dana u dan: „Kako su dani prolazili, ulazili smo u nove perspektive i gledali na to mesto drugačijim očima. Svu tu napetost i teške informacije uspeli smo da svarimo kroz svoje autorske radove i prilagodimo ih aplikaciji.” Njegova želja je da ovu aplikaciju posebno koriste profesori i učenici na svojim vannastavnim aktivnostima.

Nevena Mitrović, učenica Pete beogradske gimnazije, priznala je da nije znala mnogo toga o Starom sajmištu, osim da je tu nekada bio logor. „Prvi put kada smo došli na Sajmište osetila sam neku nelagodu. Shvatila sam da je to mesto koje je proživelo mnogo toga, a da mi sada treba da doživimo sve to kroz dve sedmice”, objasnila je ona, dodajući kako joj je rad na projektu bio značajno lakši kako zbog mentorskog dela, tako i zbog saradnje sa vršnjacima.  

Aplikacija Svetlost svitaca može da se preuzme potpuno besplatno sa sajta Filmskog festivala Slobodna zona, a uskoro će pored srpskog, ceo sadržaj biti dostupan i na engleskom jeziku.

Projekat Svetlost svitaca realizuje Filmski festival Slobodna zona uz podršku Fondacije Sećanje, odgovornost, budućnost (EVZ) iz Berlina i saradnju Fondacije Fond B92 (program Slobodna zona junior), Centra za primenjenu istoriju, Udruženja za društvenu istoriju – Euroclio, nezavisne pozorišne trupe Spreeagenten iz Berlina i CeDiS, Freie Universität Berlin.

Direktan prenos dodele „evropskih Oskara” na sajtu Slobodne zone

Svečana ceremonija 34. dodele Evropskih filmskih nagrada održaće se 11. decembra, a publika u Srbiji moći će da prati direktan prenos iz Berlina na sajtu Filmskog festivala Slobodna zona

Evropska filmska akademija (European Film Academy) odlučila je da i ove godine, u skladu sa pandemijskim okolnostima, preseli glamuroznu dodelu filmskih nagrada u virtuelni svet. Tako će priznanja biti dodeljena na ceremoniji u svojevrsnom hibridnom formatu, sa voditeljima i specijalnim gostima koji će se javiti uživo u studiju. Nominovani, uključujući i one koji te večeri trijumfuju u brojnim kategorijama, pridružiće se putem različitih digitalnih formata.

Iako žali zbog održavanja dodele nagrada na ovaj način, direktor Evropske filmske akademije Matijas Vauter Knol navodi kako se ove mere preduzimaju sa ciljem da se smanji rizik od potencijalnog zaražavanja svih učesnica i učesnika. „U teškim trenucima kao što je ovaj, nadamo se pre svega da će ceremonija okupiti evropsku filmsku zajednicu, kao i da ćemo putem direktnog prenosa dopreti do što je moguće više ljubitelja filma”, izjavio je Vauter Knol. 

Ceremonija će se održati u monumentalnoj Areni Berlin, a vodiće je nemačka glumica, voditeljka i spisateljica Anabel Mandeng. Mađarska rediteljka Marta Mesaroš ovogodišnja je dobitnica nagrada za životno delo, dok je danskoj rediteljki Suzan Bir pripalo priznanje za dostignuća u svetskoj kinematografiji. Nagrada za inovativni storytelling biće dodeljena britanskom reditelju Stivu Makvinu za filmski serijal „Small Axe”.

Za najbolji dokumentarni film ove godine nominovano je ostvarenje „Profesor Bahman i njegovi časovi” rediteljke Marije Špet, koje je na nedavno održanoj 17. Slobodnoj zoni osvojilo glavnu nagradu u Međunarodnoj selekciji. U istoj kategoriji nominovani su i filmovi „Najlepši dečak na svetu” i „Begunac”, koje su svoju srpsku premijeru takođe imali na ovogodišnjoj Slobodnoj zoni. Osim toga, film „Begunac” nominovan je i u kategoriji za najbolje animirano ostvarenje. 

Direktan prenos 34. dodele Evropskih filmskih nagrada počeće u subotu, 11. decembra u 19 časova na sajtu slobodnazona.rs.