Slobodna zona na sredini puta – Filmska turneja se nastavlja u još tridesetak mesta Srbije

Od kraja marta, kada je započela projekcijama u Brusu, 17. Turneja Slobodne zone do sada je obišla dvadesetak opština i gradova širom Srbije, a do njenog završetka, sredinom juna, u više od trideset mesta publika će moći besplatno da pogleda sedam najzapaženijih filmova sa prošlogodišnjeg, 18. izdanja festivala.

 

Pančevo, Ub, Kosjerić, Vrnjačka Banja, Boljevac, Bor, Kanjiža, Opovo, Guča i Rudnik samo su neka od mesta do kojih su već stigla igrana i dokumentarna ostvarenja najrazličitije tematike, od potrage za boljim radnim i životnim uslovima do suočavanja sa sopstvenom ranjivošću i brige o deci bez roditelja.

 

„Publika u Boru zahvalna je na mogućnosti da besplatno pogleda zanimljive filmove zbog njihove tematsko-stilske raznolikosti. Dragoceno je što je na turneji i film Časna sestra fudbalski trener primeren mlađim tinejdžerima, koje je moguće animirati u saradnji sa prosvetnim radnicima zainteresovanim za podsticanje radoznalosti i raznovrsnijih interesovanja učenika. Naročito je dobro bila prihvaćena projekcija realizovana u selu Zlotu. Istakla bih i diskusiju koja se povela među gledaocima filma Prekovremeni rad, namerno prikazanog uoči Prvog maja“, kaže Violeta Stojmenović, bibliotekarka i urednica programa u Narodnoj biblioteci Bor.

 

Zoran D. Pantelić, direktor Kulturnog centra opštine Lučani, Guča ističe da je prvi u nizu prikazanih filmova, pobednik Kanskog festivala Trougao tuge izazvao velko interesovanje publike. „Zahvaljujemo Festivalu Slobodna zona što je omogućio da ovogodišnji filmski sadržaji budu dostupni publici i u manjem mestu kao što je Guča”, izjavio je Pantelić.

 

Na repertoaru 17. turneje nalazi se pet igranih i dva dokumentarna filma: Trougao tuge u režiji Rubena Estlunda, Utama Alehandra Loajse Grisija, Prekovremeni rad Erika Gravela, Nežno Ane Ester Nemeš i Lasla Čuje, Časna sestra fudbalski trener Roberta Buesa, Ljubav, nemačke marke i smrt Džema Kaje i Pisanje vatrom Sušmita Goša i Rintu Tomas.

 

Turneja Slobodne zone, koja promoviše neke od najznačajnijih naslova prikazanih na prethodnom izdanju filmskog festivala angažovanih ostvarenja, jedan je od najambicioznijih poduhvata decentralizacije filmskog sadržaja u zemlji. Misija organizatora je stvaranje i odgajanje filmske publike i van većih kulturnih sredina, obezbeđivanjem besplatnih projekcija vrhunskih filmova na velikom platnu i u najskrovitijim krajevima Srbije.

 

Više o svim mestima i rasporedu projekcija možete pronaći na ovom linku.

 

Turneju Slobodne zone je podržalo Ministarstvo kulture Republike Srbije.

 

 

Kreće 17. Turneja Slobodne zone – dobitnik Zlatne palme i evropskog Oskara stiže u 50 mesta u Srbiji

Prolećna filmska Turneja, koja će besplatno predstaviti sedam najzapaženijih ostvarenja sa prošlogodišnjeg festivala Slobodna zona, uključujući i veliki svetski hit Trougao tuge, biće održana od 20. marta do 20 juna u preko 50 mesta u Srbiji.

Turneja počinje u Centru za kulturu Brus, a obići će i Užice, Rumu, Kanjižu, Golubac, Kraljevo, Aleksinac, Bačku Palanku, Leskovac, Bečej, Boljevac, Bor, Futog, Irig, Ivanjicu, Mokrin, Kosjerić… Prvi put ove godine u kalendaru turneje naći će se i mesta Opovo, Guča i Rudnik. 

Turneja Slobodne zone predstavlja jedan od najvećih projekata decentralizacije filmskog sadržaja u zemlji, čiji je cilj razvoj i negovanje filmske publike i van velikih kulturnih centara. U skladu s tim, skoro od početka postojanja festivala – koji se krajem godine održava u Beogradu, Novom Sadu i Nišu – deo festivalskih filmova dolazi i pred gledaoce u manjim sredinama, čime bivaju oplemenjeni za vrhunski filmski sadržaj i užitak gledanja pokretnih slika na velikom platnu.

 

Na repertoaru je sedam filmova, među kojima i pobednik Kanskog festivala i osvajač četiri evropska Oskara, Trougao tuge švedskog autora Rubena Estlunda, britka satira o krahu zapadne civilizacije. Hrvatski glumac Zlatko Burić, koji tumači ruskog oligarha Dimitrija i koji je otvorio 18. Slobodnu zonu osvojio je nagradu Evropske filmske akademije za najboljeg evropskog glumca, a film je nagrađen i za najbolje ostvarenje, režiju i scenario.

 

Na turneji će biti prikazani i neki od pobednika 18. festivala Slobodna zona održanog prošlog novembra: najbolji angažovani film međunarodne selekcije Utama i najbollji film selekcije Prva dva koraka Ljubav, nemačke marke i smrt.

Utama Alehandra Loajse Grisija je igrani film o starijem paru bolivijskih starosedelaca koji se suočavaju sa surovim uslovima života, a Ljubav, nemačke marke i smrt je filmski dokumentarni esej o nemačkoj i turskoj muzici u režiji Džema Kaje.

 

Publika će imati prilike da se sretne i sa nekim neodoljivim, živopisnim i neobičnim ženama.

Dokumentarac Pisanje vatrom prati živote i karijere indijskih novinarki iz kaste nedodirljivih u jedinoj potpuno ženskoj redakciji u zemlji.

Francuskinja Žili (Lor Kalami), samohrana majka i sobarica koja ne odustaje od potrage za boljim poslom, junakinja je igranog filma Prekovremeni rad Erika Gravela.

Mađarski film Nežno prati Edinu (Ester Čonka), bodibilderku spremnu da žrtvuje sve za san koji deli sa životnim partnerom i trenerom.

Inspiracija za film Časna sestra fudbalski trener Roberta Buesa bila je nesvakidašnja kaluđerica Marina (Karmen Mači) koja je odlučila da sastavi fudbalski tim i lično trenira dečake bez roditeljskog staranja, od kojih će jedan kasnije zaigrati i za Real Madrid.

Više o svim mestima i rasporedu projekcija možete pronaći na ovom linku.

Turneju Slobodne zone je podržalo Ministarstvo kulture Republike Srbije

 

Kanski pobednik Trougao tuge otvara 18. Slobodnu zonu

Filmski festival Slobodna zona biće održan od 3. do 8. novembra u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Festival će 3. novembra svečano otvoriti bioskopska premijera filma „Trougao tuge” Rubena Ostlunda u MTS dvorani u 18.30 časova.

Novi film švedskog reditelja Rubena Ostlunda (Turista, Kvadrat), doneo mu je Zlatnu palmu za najbolji film 75. Kanskog filmskog festivala. 

„Trougao tuge” oštra je i direktna kritika kapitalističkog društva i govori o krahu zapadne civilizacije. Ruben Ostlund hirurški precizno secira pogrešna mesta društvenog poretka. Svet u kome živimo ogledalo je licemerja u kojem bogati bivaju bogatijima a siromašni postaju siromašniji, skoro nevidljivi. 

Luksuzno krstarenje kojim su se zaputili bogati i još bogatiji, neće stići na destinaciju. Ali će stići gde je potrebno. Kapetan broda je besni marksista, kojeg glumi Vudi Harelson. Kao njegov opozit javlja se Zlatko Burić, u ulozi posvedočenog kapitaliste. I tako film, zapravo, i jeste građen – u potpunim suprotnostima koje moraju da žive zajedno i moraju jednom da se sretnu da bi preživele. Doslovno, jer brod završava na pustom ostrvu.

„Trougao tuge” je istovremeno i film detalja, britkog humora i prenaglašenih scena. U jednom trenutku gledaoci su u želji da pobegnu sa bioskopskih sedišta usled neprijatnosti koje se prikazuju na ekranu, ali to je upravo i namera švedskog reditelja – naterati ljude da im bude neprijatno, jer neprijatnost tera iz zone komfora. Tako i „Trougao tuge” tera da se svet ne posmatra samo iz privilegovane pozicije, već da se vidi šta je opsenarski nastrojena društvena hijerarhija uradila pravim ljudima. Kako to izgleda kada influenseri, bogataši i „elita“ završe na milost i nemilost služavke koju do pre koji tren nisu ni primećivali. 

Red smeha, red neverice i red neprijatnosti, sve upakovano u veliku metaforu broda koji tone – Kanski pobednik donosi možda i najbolju satiru ove godine

Šta je trougao tuge po kojem je film dobio ime? Pored jasne aluzije na vizuelni prikaz hijerarhijske moći, sintagma je i termin iz estetske hirurgije koji ukazuje na nabore kože koji se stvaraju mrštenjem a to, znamo, nikako nije dozvoljeno u ovom lažno nasmejanom svetu gde je samo sreća prikazana na društvenim mrežama i stanje na računu merilo uspeha.

Osamnaesto izdanje Slobodne zone još jednom će otvoriti dosta prostora za razmišljanje o tome koliko možemo biti bolji da bi promene u društvu krenule od nas. Ove 2022. godine ponovo imamo scenarija u kojem podele, pretnje nuklearnim ratom, represije i agresije bivaju u fokusu. Svet nikad nije bio bliži, ali svet ponovo insistira na podelama.

U tom ključu društvene podele i toj hijerarhiji moći koja je, zapravo, veoma lako oboriva, na talasima broda koji tone urađen je i film koji otvara festival. 

Ovogodišnje izdanje Filmskog festivala Slobodna zona biće održano u hibridnom izdanju – u bioskopima, a kao prethodnih godina festival će koristiti online platformu KinoKauch preko koje će publika širom Srbije moći da prati deo filmskog programa festivala.

Ulaznice za svečano otvaranje u prodaji su od 5. oktobra na biletarnici MTS dvorane, svim prodajnim mestima Ticket.rs i online po ceni od 750 dinara. Sem u Beogradu, film će istoga dana biti prikazan u Novom Sadu i Nišu.

Ovogodišnji festival podržali su potprogram MEDIA programa Kreativna Evropa, Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Rekonstrukcija Ženski fond, Sekretarijat za kulturu Grada Beograda, Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Filmski centar Srbije i Francuski institut.

Dobro došli u Slobodnu zonu!
Fejsbuk, Instagram, TikTok

 

​​​Nagrada mlade publike Evropske filmske Akademiji na Slobodnoj zoni

Filmski festival Slobodna zona i ove godine je partner Izbora Nagrade mlade publike Evropske filmske Akademije.


Reč je o prestižnom filmskom događaju za osnovce uzrasta od 12 do 14 godina, koji se jednom godišnje paralelno odvija u više od 70 evropskih gradova, a za cilj ima da mlade zainteresuje za evropske priče, ljude, kulturu, društvo, izgradi mostove za razmenu različitih gledišta, poveća svest o važnim društvenim pitanjima, podstakne osećaj zajedništva, razumevanja i tolerancije.

Kao i svake godine, u konkurenciji za nagradu su tri filma. Dva igrana i jedan dokumentarni, koje su selektirali ugledna imena iz filmske umetnosti i industrije zajedno sa tinejdžerima iz cele Evrope.​ ​​Ovogodišnji filmovi su o pojedinicima koji imaju cilj – i koji se trude da idu putem koji su odabrali. O njihovim snovima i realnosti koja se dešava u prekidima maštanja.​ ​Izabrana ostvarenja su ​​Animal / Životinja, ​​Comedy Queen / Kraljica komedije, ​​Dreams Are Like Wild Tigers / Snovi su poput divljih tigrova.

​​Animal / Životinja je dokumenatrni fim prikazan u Kanu prošle godine koji prati tinejdžere Belu i Vipulana i dokumentuje njihove susrete sa aktivistima i naučnicima širom sveta. Oni su na misiji da ponovo uspostave suživot sa prirodom koju ljuds​k​a vrsta godinama uništava i eksploatiše.

​​Comedy Queen / Kraljica komedije je film iz Švedske koji prati trinaestogodišnju Sašu i njenu želju da postane poznata ​​stand up komičarka. Najviše od svega želi da nasmeje oca koji plače pod tušem kada misli da ga niko ne čuje. Kod kuće je sve podseća na majku koja više nije živa,ali Saša neće plakati. Tajno, ona piše spisak svega što mora da uradi da bi preživela tugu: obrijala kosu, prestala da čita knjige, odbila najslađe štene na svetu i, iznad svega, postala kraljica komedije.

​​Dreams Are Like Wild Tigers / Snovi su poput divljih tigrova je film o snovima dečaka koji se razlikuju od planova koja njegova porodica ima za njega. Mladi Randži u Mumbaju sanja da​ ​postane zvezda Bolivuda, ali njegova želja se verovatno neće ostvariti jer roditelji imaju planove da emigriraju u Nemačku.

​Među država učesnicima (celu listu pogledajte ovde) nalazi se i Srbija, a grad – domaćin ove godine je Subotica. Mladi žiri će filmove gledati u bioskopu Euro Cinema na Otvorenom univerzitetu u Subotici.

Od 7. do 13. novembra ova tri filma će biti prikazana takođe i onlajn pred žirijima od 12 do 14 godina, u 42 evropske zemlje, a u 60 bioskopa u više od 70 evropskih gradova.

Ceremonija dodele nagrada održaće se u Nemačkoj, u Erfurtu, 13. novembra a prenos ​​​će​ ​takođe ​​biti i na veb stranici Slobodne zone  i EFA yaa.europeanfilmaawards.eu.

Globalni organizator Nagrade mlade publike je Evropska filmska akademija (EFA), uz podršku jednog od najznačajnijih filmskih fondova – ​​Mitteldeutsche Medienförderung (MDM) i Kreativna Evropa MEDIA programa Evropske unije.

Izbor Nagrade mlade publike Evropske filmske akademije u Srbiji organizuje se u okviru programa Slobodna Zona Junior, u saradnji sa Filmskim festivalom Slobodna Zona, a pod pokroviteljstvom Filmskog centra Srbije.

Konkurs za volontere i volonterke Zelenog bioskopa Slobodne zone

Zeleni bioskop traži volontere i volonterke! Ako dolaziš iz Kaća, Iriga, Novog Sada, Sremskih Karlovaca ili Futoga, voliš filmove i važna ti je tema ekologije, i imaš slobodnih sat vremena dnevno (2 do 3 dana) nudimo ti priliku da učestvuješ u pripremi i realizaciji promocije Zelenog bioskopa, kao i da otkriješ nove filmove koji su na programu.

Zeleni bioskop će se održati sledećih datuma:

22 – 23. jul – Sremski Karlovci
28 – 29. jul – Novi Sad Štrand
5 – 6. avgust – Irig
12 -13. avgust – Kać
19 – 20. avgust – Futog

U zavisnosti od afiniteta i interesovanja, imaćeš priliku da radiš u okviru sledećih sektora:

/ Kreiranje foto i video materijala (za društvene mreže

/ Pisanje reportaža (za sajt i društvene mreže Slobodne zone)

/ Opšti poslovi pripreme i realizacije programa (odneti/doneti stvari, odneti plakate u određene institucije i kafiće, i sl.)


Zainteresovani kandidati i kandidatkinje iz
navedenih gradova treba da do 10. jula 2022. godine popune formular koji se nalazi na linku ispod.

Razgovori sa kandidatima i kandidatkinjama biće obavljeni 12. i 13. jula 2022.

Više informacija moguće je dobiti slanjem mejla na adresu coordinator@freezonebelgrade.org ili putem društvenih mreža Slobodne zone Facebook i Instagram. 


Zeleni bioskop Slobodne zone

Zeleni bioskop je novi projekat Filmskog festivala Slobodna zona koji će ovog leta ozeleneti trgove i parkove pet gradova. Filmski program biće prezentovan publici u okviru bioskopa na otvorenom (open air cinema) a biće prikazivani  filmovi koji tematski u fokusu imaju ekologiju i zaštitu životne sredine.

Gradovi koje će posetiti Zeleni bioskop u toku jula i avgusta 2022. godine su:

22 – 23. jul – Sremski Karlovci

28 – 29. jul – Novi Sad Štrand

5 – 6. avgust – Irig

12 -13. avgust – Kać
19 – 20. avgust – Futog

U svakom od navedenih gradova, u navedenim danima u 21 čas biće prikazan po jedan film. Projekcije će biti besplatne i otvorene za sve posetioce. Filmovi koji su na repertoaru su Tajni život drveća i Zemlja meda.

Ideja Zelenog bioskopa je da doprinese podizanju nivoa ekološke svesti kod građana o zaštiti životne sredine i da ih podstakne na kritičko promišljanje kako se odnose prema sredini u kojoj žive. Zbog toga su i projekcije zamišljene na otvorenom, u prostoru u kom će se spajati publika i okruženje, u kom će filmska priča i na ovom nivou korespondirati sa publikom.

Ovim projektom, Filmski festival Slobodna zona želi da nastavi ideju upotrebe filma kao sredstva koje komuniciranjem o aktuelnim problemima ukazuje upravo na ovakav značaj sedme umetnosti – kao prostora u kom se realnost preispituje i u tom procesu i obraća drugima. Izabravši za temu upravo ono što je svakom od nas (ili bi trebalo da bude) jednako bitno, a to je ekologija i očuvanje životne sredine. 

Tajni život drveća je film zasnovan na bestseleru Petera Volebena, u kom se predstavlja malo poznati a zanimljivi svet šuma. Voleben je putovao u Švedsku da vidi najstarija drveća na svetu, posetio je fabrike u Vankuveru koje istražuju nove pristupe očuvanju životne sredine i pridružio se demonstracijama ekoloških aktivista. Poruka filma je da je sudbina čoveka i njegovog opstanka na Zemlji usko povezana sa dobrim zdravljem velikih šuma i vreme da se o njima brinemo je upravo sada.

Zemlja meda je dokumentarni film iz  Severne Makedonije koji je bio u konkurenciji za Oskara i govori o jednoj od poslednjih pčelarki Evrope. Smešten u izolovanom balkanskom planinskom regionu, o jedinoj i mogućoj sprezi za to područje– čoveka i prirode.  Hatidže i njena majka mirno žive do pojave bučne porodice. Pridošlice prihvata otvorenog srca, međutim, veoma brzo se među njima razvija sukob koji razotkriva fundamentalnu tenziju između prirode i čovečanstva, harmonije i nesloge, eksploatacije i održivosti.

U toku je i konkurs za  volonterke i volontere iz navedenih gradova u kojima će se održati Zeleni bioskop.

Zainteresovani kandidati i kandidatkinje treba da do 10. jula 2022. godine popune formular koji se nalazi na linku.

Zeleni bioskop je podržala Fondacija „Novi Sad 2022 – Evropska prestonica kulture” i biće deo programskog luka Dunavsko more, a podršku je pružila i Gradska uprava za kulturu Grada Novi Sad.

U toku je 16. Turneja Slobodne zone!

I ove godine, Filmski festival Slobodna zona krenuo je na turneju po Srbiji. U periodu od 15. marta do 15. juna, u preko 50 opština i gradova, publika će imati priliku da pogleda čak devet najboljih festivalskih ostvarenja.

Ideja Turneje Slobodne zone jeste decentralizacija kulture i želja da se filmski sadržaj učini dostupnim publici u gradovima i manjim mestima, a kao i svake godine, svi filmovi na Turneji biće besplatni!

Pored gradova poput Pančeva, Zrenjanina, Novog Bečeja u kojima se Turneja realizuje već dugi niz godina, ove godine je uspostavljena saradnja sa čak sedam novih mesta, među kojima su Pecka, Golubac, Vladičin Han… U ovom trenutku, u Obrenovcu, Pančevu i Osečini se Turneja već realizuje, a do sredine juna, filmovi će se prikazivati i u Rumi, Kragujevcu, Somboru, Čačku…

Pažljivom selekcijom tima Slobodne zone prikazaće se filmovi koji su na prošlogodišnjem izdanju Festivala,  održanom od 4. do 9. novembra u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, osvajali najveće nagrade i/ili pokazali izuzetan potencijal kod publike i kritike:

 

Tako će se u okviru Turneje naći pobednički film Slobodne zoneProfesor Bahman i njegovi časovi, koji, kako sam naziv kaže, govori o načinu predavanja profesora Bahmana. Kada bi sva deca imala tako emotivno inteligentnog i strpljivog profesora poput Bahmana, svaki konflikt bi se rešavao razgovorom, a Imagine Džona Lenona bi bila naša stvarnost.

Publika širom Srbije Srbije imaće priliku da pogleda i jedan od najgledanijih filmova sa prošlogodišnjeg izdanja Festivala, odlični dokumentarac Najlepši dečak na svetu. Čuveni reditelj Lukino Viskonti proputovao je Evropu tražeći dečaka za ulogu Tađa – personifikaciju lepote, za film Smrt u Veneciji. Pronašao je 15-godišnjeg Bjorna Andresena čiji će život promeniti kultna uloga.

Među odličnim dokumentarnim filmovima ove godine je i novo ostvarenje nagrađivanog reditelja Avija Mograbija. Film Prve 54 godine: skraćeni priručnik za vojnu okupaciju kroz svedočenje izraelskih vojnika donosi priču o okupaciji palestinskih teritorija na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. Mograbi od istorijskih činjenica konstruiše ironični priručnik kako okupirati tuđu teritoriju na više od 50 godina.

 

Igrani film Bez kanjanja donosi takođe priču o vojnicima. Sada su u pitanju holandski vojnici na mirovnoj misiji na Bliskom Istoku, čije će živote zauvek promeniti susret sa lokalnim dečakom čiju su kozu slučajno ubili.

 

Dokumentarni film Zabavi je došao kraj, bavi se veoma savremenom temom, licem i naličjem frilensera koji zarađujući pružajuću usluge na Uberu, Amazonu i drugim velikim platfomrama. Zabavi je došao kraj je dokumentarac koji se bavi nepostojećim radničkim pravima.

Film Ja sam Greta donosi priču o trenutno najpoznatijoj ekološkoj aktivistkinji Greti Tunberg koja zna o klimatskim promenama više od 97% svetskih politačara.

U okviru Turneje mlađa publika (14+), ali i starija, moći će da pogleda i filmove Prvi sneg, igrani finski film o 13-godišnjem Irancu čija porodica čeka azil u Finskoj, i Moj tata hot dog, film o ćerki koja je svom ocu podrška na putu promene karijere na koji je krenuo. Dok ga svi osuđuju, ona ga podržava u ostvarenju snova, i veruje da će on postati glumac.

Ponudom filmova za mlađu publiku motivišu se partneri da u saradnji sa lokalnim školama organizuju projekcije za srednjoškolce.

 

Još jedan dokumentarac u ovogodišnjem izboru je film koji nije bio prikazan na Slobodnoj zoni, ali koji se svojom temom uklapa u ideju Turneje –  Fejt i Branko, film koji govori o braku dvoje muzičara, Fejt koja iz Engleske putuje u Srbiju da upozna romsku muziku i Branka, violiniste romskog porekla u kojeg se zaljubljuje.

 

Na sajtu Slobodne zone pogledajte termine i lokacije 16. Turneje i informišite se o svim novinama putem društvenih mreža Instagrama i Fejsbuka.

 

Turneju Slobodne zone je podržalo Ministarstvo kulture i infomisanja.

 

Vidimo se u Slobodnoj zoni!

 

Preuzmite aplikaciju za obilazak Starog sajmišta

Obeležavajući osamdesetu godišnjicu od osnivanja Logora Staro sajmište, Filmski festival Slobodna zona predstavio je danas u Beogradu multimedijalnu aplikaciju Svetlost svitaca, koja se može preuzeti potpuno besplatno i iskoristi za obilazak Sajmišta.

U okviru projekta Svetlost svitaca četrnaest srednjoškolaca je ovog leta, zajedno sa istoričarima i umetnicama iz Srbije i Nemačke, osmislilo i kreiralo multimedijalnu šetnju na lokaciji bivšeg logora. Rezultati njihovog rada sada su dostupni putem aplikacije koja se može preuzeti sa sajta Filmskog festivala Slobodna zona.  

Rajko Petrović, direktor Filmskog festivala Slobodna zona koji koordinira projektom, izjavio je da je sav ovaj rad nastao pre svega iz velike potrebe da se neguje kultura sećanja, ali i da se izađe na kraj sa sve brojnijim dezinformacijama: „Danas kada odemo na ovu lokaciju, skoro da ne možemo da nađemo nijedan izvor gde bismo mogli da dobijemo osnovne informacije.” On je dodao da je upravo zbog toga naziv projekta vrlo simboličan: „Svi mladi ljudi koji su radili na ovoj aplikaciji predstavljaju neku vrstu svetlosti u tom okruženju mraka, zaborava i tame.”

Svetlost svitaca ima i dodatnu vrednost jer predstavlja odličan primer vršnjačke edukacije i prenošenja znanja među mladima. Istoričar Aleksandar Todosijević, predsednik Udruženja za društvenu istoriju Euroclio iz Srbije, navodi da ova tema zauzima važno mesto u obrazovanju: „Sva istraživanja pokazuju da mladi danas slabo poznaju istoriju. Mnogo je pogrešnih tumačenja i dezinformacija koje nalaze svoje mesto u javnom diskursu.” On je podsetio da je Beograd bio jedinstven grad u Evropi tokom okupacije u Drugom svetskom ratu, s obzirom na to da su u samom gradskom jezgru postojala čak tri logora – Staro sajmište, Banjica i Topovske šupe. „Želeli smo da skrenemo pažnju mladima na važnost ovog mesta na kojem su stradali Jevreji, Srbi, Romi i svi oni koji su bili protivnici nacista.”

Na kreiranju sadržaja za aplikaciju učestvovali su mladi iz Beograda, Novog Sada, Novog Pazara, Valjeva, Leskovca, Bečeja i Subotice. Njima je pomogao tim umetnica i umetnika iz Nemačke i Srbije, pod čijim su mentorstvom, kroz četiri radionice, kreirali autentičan sadržaj za vođenu turu po Sajmištu. Radionice su vodile pozorišna rediteljka Suzan Hrudina iz pozorišne trupe Spreeagenten iz Berlina, umetnica performansa Elana Kac, dizajnerka svetla Milica Komlenić-Vukić i video umetnica Branka Pavlović. Za koncept aplikacije bili su zaduženi dramaturškinja Maša Seničić i reditelj Nikola Polić. Stručni konsultanti na projektu bili su istoričari Nataša Kostić i Milovan Pisari.

Branka Pavlović jedna je od umetnica koja je sa ekipom srednjoškolaca radila na osmišljavanju sadržaja. Prema njenim rečima, ova aplikacija predstavlja svojevrsni virtuelni spomenik svim žrtvama, kao i samom prostoru Starog sajmišta, koji je pun konflikata, ali i skrivene lepote. „Radili smo sa izvanrednim mladim ljudima koji imaju mnogo talenata i koji su dali lični pečat ovoj priči”, tvrdi Pavlović. „Oni su koristili arhivski materijal, brojna originalna svedočanstva, pisma i fotografije, da bi potom uz pomoć glume, scenskog pokreta, pa čak i svetlosnih instalacija i instalacija u javnom prostoru, napravili više od 25 video sadržaja, kao i druge tekstualne i audio formate. Aplikacija Svetlost svitaca povezuje prošlost i sadašnjost na neočekivane načine, a njena najveća vrednost je što je priča o Starom sajmištu ispričana iz perspektive mladih ljudi danas i namenjena njihovim vršnjacima kao poziv na razmišljanje i stvaranje.”

Učenik Gimnazije Novi Pazar Adem Tutić kazao je da se tokom rada na projektu njegov doživljaj samog mesta menjao iz dana u dan: „Kako su dani prolazili, ulazili smo u nove perspektive i gledali na to mesto drugačijim očima. Svu tu napetost i teške informacije uspeli smo da svarimo kroz svoje autorske radove i prilagodimo ih aplikaciji.” Njegova želja je da ovu aplikaciju posebno koriste profesori i učenici na svojim vannastavnim aktivnostima.

Nevena Mitrović, učenica Pete beogradske gimnazije, priznala je da nije znala mnogo toga o Starom sajmištu, osim da je tu nekada bio logor. „Prvi put kada smo došli na Sajmište osetila sam neku nelagodu. Shvatila sam da je to mesto koje je proživelo mnogo toga, a da mi sada treba da doživimo sve to kroz dve sedmice”, objasnila je ona, dodajući kako joj je rad na projektu bio značajno lakši kako zbog mentorskog dela, tako i zbog saradnje sa vršnjacima.  

Aplikacija Svetlost svitaca može da se preuzme potpuno besplatno sa sajta Filmskog festivala Slobodna zona, a uskoro će pored srpskog, ceo sadržaj biti dostupan i na engleskom jeziku.

Projekat Svetlost svitaca realizuje Filmski festival Slobodna zona uz podršku Fondacije Sećanje, odgovornost, budućnost (EVZ) iz Berlina i saradnju Fondacije Fond B92 (program Slobodna zona junior), Centra za primenjenu istoriju, Udruženja za društvenu istoriju – Euroclio, nezavisne pozorišne trupe Spreeagenten iz Berlina i CeDiS, Freie Universität Berlin.

Direktan prenos dodele „evropskih Oskara” na sajtu Slobodne zone

Svečana ceremonija 34. dodele Evropskih filmskih nagrada održaće se 11. decembra, a publika u Srbiji moći će da prati direktan prenos iz Berlina na sajtu Filmskog festivala Slobodna zona

Evropska filmska akademija (European Film Academy) odlučila je da i ove godine, u skladu sa pandemijskim okolnostima, preseli glamuroznu dodelu filmskih nagrada u virtuelni svet. Tako će priznanja biti dodeljena na ceremoniji u svojevrsnom hibridnom formatu, sa voditeljima i specijalnim gostima koji će se javiti uživo u studiju. Nominovani, uključujući i one koji te večeri trijumfuju u brojnim kategorijama, pridružiće se putem različitih digitalnih formata.

Iako žali zbog održavanja dodele nagrada na ovaj način, direktor Evropske filmske akademije Matijas Vauter Knol navodi kako se ove mere preduzimaju sa ciljem da se smanji rizik od potencijalnog zaražavanja svih učesnica i učesnika. „U teškim trenucima kao što je ovaj, nadamo se pre svega da će ceremonija okupiti evropsku filmsku zajednicu, kao i da ćemo putem direktnog prenosa dopreti do što je moguće više ljubitelja filma”, izjavio je Vauter Knol. 

Ceremonija će se održati u monumentalnoj Areni Berlin, a vodiće je nemačka glumica, voditeljka i spisateljica Anabel Mandeng. Mađarska rediteljka Marta Mesaroš ovogodišnja je dobitnica nagrada za životno delo, dok je danskoj rediteljki Suzan Bir pripalo priznanje za dostignuća u svetskoj kinematografiji. Nagrada za inovativni storytelling biće dodeljena britanskom reditelju Stivu Makvinu za filmski serijal „Small Axe”.

Za najbolji dokumentarni film ove godine nominovano je ostvarenje „Profesor Bahman i njegovi časovi” rediteljke Marije Špet, koje je na nedavno održanoj 17. Slobodnoj zoni osvojilo glavnu nagradu u Međunarodnoj selekciji. U istoj kategoriji nominovani su i filmovi „Najlepši dečak na svetu” i „Begunac”, koje su svoju srpsku premijeru takođe imali na ovogodišnjoj Slobodnoj zoni. Osim toga, film „Begunac” nominovan je i u kategoriji za najbolje animirano ostvarenje. 

Direktan prenos 34. dodele Evropskih filmskih nagrada počeće u subotu, 11. decembra u 19 časova na sajtu slobodnazona.rs.

Privacy Settings
We use cookies to enhance your experience while using our website. If you are using our Services via a browser you can restrict, block or remove cookies through your web browser settings. We also use content and scripts from third parties that may use tracking technologies. You can selectively provide your consent below to allow such third party embeds. For complete information about the cookies we use, data we collect and how we process them, please check our Privacy Policy
Youtube
Consent to display content from Youtube
Vimeo
Consent to display content from Vimeo
Google Maps
Consent to display content from Google