Filmovi nagrađeni na festivalima u Veneciji, Kanu, Berlinu, Sarajevu i Puli dolaze na 20. Slobodnu zonu

Na programu jubilarne, 20. Slobodne zone, između ostalih, biće prikazana i sveže ovenčana ostvarenja sa uglednih filmskih festivala: „Još sam tu” Valtera Salesa, nagrađen za najbolji scenario u Veneciji, „Čovjek koji nije mogao šutjeti” Nebojše Slijepčevića, osvajač Zlatne palme za kratki film u Kanu, „Moj omiljeni kolač” Marjam Mogadam i Bentaša Sanaihe, dobitnik Nagrade ekumenskog žirija i Nagrade FIPRESCI u Berlinu, kao i „Tri kilometra do kraja sveta” Emanuela Parvua, pobednik Filmskog festivala u Sarajevu i „Naša djeca” Silvestra Kolbasa, najboljeg reditelja Pulskog festivala.

Proslavljeni brazilski reditelj i scenarista Valter Sales snimio je istorijsku dramu „Još sam tu” (I’m Still Here / Ainda Estou Aqui) o tragičnim posledicama vojne diktature u Brazilu (1964 – 1985). Glavna junakinja je Eunise Paiva, majka petoro dece koja postaje aktivistkinja nakon hapšenja supruga i bivšeg kongresmena Marsela. 

– Eunisina priča je priča o istoriji Brazila tokom te užasne 21 godine diktature, neverovatna priča o jednoj porodici koja je pretrpela strašno nasilje i izvanrednoj, hrabroj ženi koja se našla usred svega toga – rekao je Valter Sales, nazvavši film „instrumentom protiv zaborava”. 

Ova adaptacija memoara Marselovog i Eunisinog sina, Marsela Rubensa, nagrađen je prošlog meseca u Veneciji za najbolji scenario, a nedavno je odabran i za brazilskog kandidata za Oskara.

Nebojša Slijepčević, posle „Srbenke” donosi na Slobodnu zonu svoje najnovije ostvarenje, „Čovjek koji nije mogao šutjeti”, nagrađeno Zlatnom palmom za kratkometražni film na 77. Kanskom festivalu. Prema rečima reditelja, tema nije nikakva istorijska lekcija, već vanvremenska ljudska dilema: kako reagovati kada ste svedoci nepravde ili nasilja (koje nije usmereno ka vama). Inspiraciju za film pronašao je u kolumni Borisa Dežulovića o Tomi Buzovu, penzionisanom kapetanu JNA, koji se jedini pobunio protiv zločina nad nedužnima, zbog čega je i sam ubijen, a grob mu se i danas ne zna. Glavne uloge tumače Goran Bogdan, Dragan Mićanović, Aleksis Manenti, Silvio Mumelaš i drugi.  

Jedan od najbolje ocenjenih filmova u zvaničnoj konkurenciji 74. Berlinskog festivala, „Moj najdraži kolač” (My Favourite Cake / Keyke mahboobe man), režirali su Iranci Bentaš Sanaiha i Marjam Mogadam. Reč je o nežnoj drami o usamljenoj udovici koja poziva taksistu u stan, s namerom da prekine svoje samotne dane. Ovo je jedan od prvih filmova koji prikazuje ženu bez hidžaba od dolaska na vlast tvrdokornog islamskog režima 1979, sa retko viđanim scenama u kojima žene piju alkohol, puše cigarete ili ljube muškarce… Zbog svega toga, rediteljima je bio zabranjen dolazak na svetsku premijeru u Berlin, gde je film dobio Nagradu ekumenskog žirija i priznanje Udruženja filmskih kritičara FIPRESCI.

– Ovo je film koji slavi život i čuvanje uspomene na one kratke i slatke trenutke. Hteli smo da predstavimo realni život sredovečnih Iranki, sliku koja je proterana iz iranskih filmova nakon islamske revolucije – poručili su reditelji u otvorenom pismu medijima.

Rumunski reditelj i glumac Emanuel Parvu u svom trećem ostvarenju, „Tri kilometra do kraja sveta” (Three Kilometres to the End of the World / Trei kilometri pâna la capatul lumii) prati 17-godišnjeg Adija koji provodi leto u rodnom mestu, izolovanom u delti Dunava. Kada doživi brutalni napad na ulici, njegov život okreće se naglavačke. Umesto da ga podrže, roditelji i komšije se okreću protiv njega i on shvata da je, naizgled mirna fasada njegovog sela, prepuna pukotina.

– Ljubav između roditelja i deteta je najsnažnija vrsta ljubavi i ona bi trebalo bi da bude bezuslovna, a kada postane uslovna, usled najrazličitijih unutrašnjih stanja, onda je to nešto vredno priče – kazao je Parvu, čiji je film dobio Srce Sarajeva za najbolji igrani film 30. SFF i Kvir palmu u Kanu, za najbolji film sa LGBT tematikom, a biće i rumunski predstavnik za Oskara za strani film.

Roditeljska ljubav tema je i dokumentarca „Naša djeca” zagrebačkog autora Silvestra Kolbasa. Ova krajnje lična priča, koja zadire duboko u porodične rane, proizvod je roditeljske brige i straha da se ne pogreši u odgajanju. U središtu je Silvestrov odnos sa njegovo troje dece: Jakovom, sinom iz prvog braka, Evom, rođenom vantelesnom oplodnjom u drugom braku sa Natašom, i Antom, koga su usvojili kada je imao osam godina. 

– Dugo sam pratio kamerom dešavanja u porodici, nadajući se da će to biti jedan šarmantni zabavni film, ali su se stvari zakomplikovale – priznao je Kolbus i izrazio nadu da će ga mnogi roditelji razumeti kada je reč o problemima u davanju i prihvatanju ljubavi.

– Mi smo kultura uspeha i volimo da se predstavimo boljima nego što jesmo, krijemo svoje neuspehe. Nadam se da će se ljudi prepoznati i videti da nisu sami u problemu – poručio je reditelj.

Silvestar Kolbus nagrađen je za režiju na 71. Pulskom festivalu, a neki hrvatski mediji ocenili su ga kao „najbolji dokumentarac koji ćete pogledati ove godine”.

Jubilarno, 20. izdanje Slobodne zone biće održano od 6. do 11. novembra u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. Publika će moći da pogleda preko 65 igranih i dokumentarnih angažovanih filmova u beogradskim dvoranama Doma omladine, Dvorane Kulturnog centra, Art bioskopa Kolarac, MTS dvorane, UK Parobrod, Jugoslovenske kinoteke, Cinegrand Rakovica i Cineplexx „Ušće”, u salama Cineplexx Kragujevac i Cineplexx Niš, kao i u Novom Sadu u bioskopu Cineplex Arena i Kulturnom centru.

Festival će biti svečano otvoren 6. novembra u 19 sati u Plavoj dvorani Sava centra, regionalnom premijerom filma „Anora” Šona Bejkera, ovenčanog Zlatnom palmom.

Ulaznice za otvaranje po ceni od 1200 din u prodaji su onlajn preko sajtova Tickets i eFinity​, kao i na prodajnim mestima ovih servisa.

Ulaznice za ostale projekcije takođe se mogu kupiti preko pomenutih servisa, kao i na (onlajn) blagajnama bioskopa gde će biti prikazani.

I ove godine, deo filmskog programa moći će da pogleda publika u celoj Srbiji, jer će platforma KinoKauch biti domaćin onlajn Slobodne zone.

Ovogodišnji festival podržali su potprogram MEDIA programa Kreativna Evropa, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Rekonstrukcija Ženski fond, Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Filmski centar Srbije i Francuski institut.

Palestinci i Izraelci zajedno na Slobodnoj zoni – Film kao krik za slobodu

Dokumentarni film „Mi nemamo drugu zemlju” (No Other Land), debitantsko ostvarenje Palestinsko-izraelskog kolektiva koje prati druženje dvojice mladića sa sukobljenih strana, premijerno će biti prikazan na 20. Slobodnoj zoni.

Film se bavi višedecenijskim uništavanjem oblasti Masafer Jata na Zapadnoj obali, koju čini dvadesetak palestinskih sela. Tu živi i Bazel Adra, mladi palestinski aktivista koji se od detinjstva bori protiv sistemskog rušenja kuća i masovnog proterivanja njegove zajednice od strane izraelskih vlasti. Njemu se u toj borbi pridružuje i vršnjak, izraelski novinar Juval Abraham, koji pokušava da svojim sunarodnicima prenese realnu situaciju sa lica mesta.

– Kao mlađem govorili su mi da se kuće ruše jer Palestinci grade nelegalno, ali sam onda shvatio da postoji zakon koji brani Palestincima da dobijaju građevinske dozvole, kao deo šire zavere da im se preuzme zemlja – kaže Juval.

Istraživanje ga je dalje odvelo do Masafer Jate, gde je upoznao Bazela. Povezala ih je borba protiv nepravde koju su, potom, pretočili u film.

„Mi nemamo drugu zemlju” sastoji se od video-zapisa koje su Bazel i Juval načinili tokom pet godina (do oktobra 2023) i arhivskih snimaka Bazelove porodice. Sem njih dvojice, Palestinsko-izraelski kolektiv čine i izraelska novinarka i snimateljka Rejčel Sor i palestinski aktivista i fotograf Hamdan Balal.

Snimanje je proticalo u izuzetno stresnim i napetim uslovima, budući da izraelska vojska sada ima vlast nad Masafer Jatom. Dvaput su upadali u Bazelov dom i oduzimali kompjutere i kamere, ali je film, ipak, ugledao svetlost dana. Svetsku premijeru imao je na 74. Berlinskom festivalu u februaru, gde je osvojio nagradu za najbolji dokumentarac i nagradu publike.

Ovaj „zastrašujući filmski udarac u stomak” i „hronika o ljudskoj izdržljivosti” priznanja je dobio i na festivalima u Kopenhagenu, Oslu, JAR, Nionu, Šefildu, Belfastu, Portugalu, Poljskoj, Zagrebu…

Oba mladića ističu da je političko rešenje od suštinskog značaja za okončanje okupacije i stabilnu budućnost regiona.

– Nadam se da naš film pokazuje koliko je trenutni sistem neodrživ. Bazel i ja smo isto godište. Ja sam Izraelac, on Palestinac. Živimo na pola sata jedan od drugoga, ali nismo jednaki. Ja živim pod civilnim zakonom, Bazel pod vojnim. Ja imam pravo glasa, on ne. Ja mogu slobodno da se krećem po Izraelu, Bazel je, poput miliona drugih Palestinaca, zatočen na okupiranoj Zapadnoj obali. Ovaj aparthejd mora da se ukine – izjavio je Juval.

Bazel Adra nastavlja da agituje i preko društvenih mreža na tome da pokaže Zapadu šta se dešava na terenu, „da smo žrtve brutalne okupacije i da nam je potrebna podrška celog sveta da to zaustavimo”, poručuje.

Jubilarno, 20. izdanje Slobodne zone biće održano od 6. do 11. novembra u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.

Festival će biti svečano otvoren 6. novembra u 19 sati u Plavoj dvorani Sava centra, regionalnom premijerom filma „Anora” Šona Bejkera, ovenčanog Zlatnom palmom.

Ulaznice po ceni od 1200 dinara, u prodaji su onlajn preko sajtova Tickets i eFinity​, kao i na prodajnim mestima ovih servisa.

I ove godine, deo filmskog programa moći će da pogleda publika u celoj Srbiji, jer će platforma KinoKauch biti domaćin onlajn Slobodne zone.

Ovogodišnji festival podržali su potprogram MEDIA programa Kreativna Evropa, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Rekonstrukcija Ženski fond, Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Filmski centar Srbije i Francuski institut.

Osvajač Zlatne palme u Kanu otvara 20. Slobodnu zonu u Sava centru

Jubilarni 20. Filmski festival Slobodna zona biće svečano otvoren 6. novembra u 19 sati u Plavoj sali Sava centra regionalnom premijerom drame ANORA, nagrađene Zlatnom palmom ove godine u Kanu.

Ovom projekcijom Slobodna zona će biti prvi filmski festival koji se, posle tri godine pauze, vraća u kultno sastajalište filmofila – veliku dvoranu Sava centra!

Istoga dana film će otvoriti Slobodnu zonu u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. 

Crnohumorna i dirljiva drama uglednog nezavisnog američkog reditelja i scenariste Šona Bejkera prati Anoru, mladu egzotičnu igračicu iz Bruklina koja se, ubrzo po upoznavanju, udaje za Vanju, sina ruskog oligarha. Kada vest stigne do Rusije, mladoženjini roditelji kreću za Njujork, rešeni da ponište brak.

Šon Bejker je Zlatnu palmu posvetio svim ljudima sa margine društva kojima se bavio i u prethodnim filmovima „Mandarina”, „Projekat Florida”, „Crvena raketa”…

– Sve te individualne priče ne mogu da promene svet, ali mogu da pomognu u uklanjanju prerasuda. Nadam se da će moji filmovi pomoći da na te osobe gledamo u pozitivnijem svetlu i s više poštovanja – izjavio je Bejker novinarima u Kanu, gde je film pozdravljen osmominutnim ovacijama.

Scenario za „Anoru” Bejker je pisao specijalno za Miki Medison, glumicu koja je, prema njegovim rečima, „ukrala scenu” na kraju Tarantinovog filma „Bilo jednom u Holivudu”, a potom zablistala i u seriji „Bolje stvari”. Anorinog novopečenog supruga Ivana Zaharova tumači Mark Ajdelštajn, koga već nazivaju ruskim Timotijem Šalameom, dok su u ulogama njegovih roditelja slavni Aleksej Serebrjakov („Levijatan”) i Darja Ekamasova („Amerikanci”).

Bejker je, kao i više puta do sada, istraživao kako naše društvo tretira ljude na ivici egzistencije.

– Zanimalo me je da analiziram različite nivoe moći i uloge novca u toj igri moći, kao i ophođenja prema onima koji su na nižoj društvenoj lestvici od nas – objasnio je autor.

Prve kritike filma su odlične. Holivud riporter ga je nazvao „vrlo zadovoljavajućim, veštim komentarom društvenih klasa, privilegija i finansijskog jaza”, a Verajeti je ocenio da „pored ove Bejkerove subverzivno romantične, nesputane seks farse ‘Zgodna žena’ deluje kao film za decu”.

Ulaznice za svečano otvaranje 20. Slobodne zone u Beogradu, po ceni od 1200 dinara, u prodaji su onlajn preko sajta Tickets i eFinity​, kao i na prodajnim mestima ovih servisa. 

I ove godine, deo filmskog programa moći će da pogleda publika u celoj Srbiji, jer će platforma KinoKauch biti domaćin onlajn Slobodne zone.

Ovogodišnji festival podržali su potprogram MEDIA programa Kreativna Evropa, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Rekonstrukcija Ženski fond, Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Filmski centar Srbije i Francuski institut.

Dobro došli u Slobodnu zonu!

Foto: Copyright © Universal Pictures 

Konkurs za volontere 20. Slobodne zone

Budi deo jubilarnog, 20. Filmskog festivala Slobodna zona!

Filmski festival Slobodna zona otvara konkurs za volonterke i volontere koji će im se pridružiti u realizaciji najvećeg i najposećenijeg festivala angažovanog filma u Srbiji.

Sve što je potrebno su entuzijazam i ljubav prema filmovima, a zauzvrat, Slobodna zona nudi priliku da zavirite iza kulisa jednog velikog dođaja: da naučite mnogo toga o pripremi i realizaciji festivala, upoznate zanimljive ljude iz sveta filma i besplatno pogledate ostvarenja koja će biti na programu jubilarnog izdanja.

Ove godine 20. Slobodna zona biće održana od  od 6. do 11. novembra i doneće najbolje savremene angažovane igrane i dokumentarne filmove iz celog sveta.

Program će biti održan u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, te je poziv upućen svim filmofilima starijim od 18 godina, koji žive u ovim gradovima, a odgovorni su i vredni, da se prijave na konkurs i postanu bogatiji za jedinstveno i uzbudljivo iskustvo volontiranja na Slobodnoj zoni.

1. Info pult (komunikacija sa publikom)
2. Promocija festivala
(priprema konferencije za medije, pisanje tekstova, pomoć pri vođenju društvenih mreža)
3. Kreiranje foto i video materijala
4. Služba za goste festivala
5. Prevođenje
6. Opšti logistički poslovi pripreme i realizacije festivala

Zainteresovani kandidati treba da do 27. septembra 2024. godine popune formular koji se nalazi na ovom LINKU.

Svi volonteri i volonterke će nakon završenog angažmana dobiti sertifikat o volontiranju.

 

Više informacija moguće je dobiti slanjem mejla na adresu volontiranje.freezonebelgrade@gmail.com ili putem naloga Slobodne zone Fejsbuku i Instagramu.

 

KONKURS TRAJE DO 27. SEPTEMBRA 2024. GODINE!

PRIJAVI SE!
PRIJAVI SE!

OTVORENA 19. SLOBODNA ZONA – Hajde da budemo bolji

Ovogodišnja 19. Slobodna zona otvorena je premijerom japanskog filma „Zlo ne postoji” u rasprodatoj velikoj sali mts Dvorane. 

Direktor festivala i jedan od selektora, Rajko Petrović, istakao je na počteku da je reč o jednom od najboljih izdanja poslednjih godina. Naročito je skrenuo pažnju na jedan kuriozitet.

– Pre desetak godina, kada smo pokrenuli selekciju Ženska linija, ideja je bila da podržimo autorke i filmove koji govore o položaju žena kod nas, u regionu i svetu, a ove godine u sedamdeset odsto filmova iz programa glavni junaci su žene, od petogodišnjih devojčica do žena u svojim osamdesetim godinama – istakao je Petrović.

Selektorka Branka Pavlović ocenila je da su filmovi iz ovogodišnje selekcije, s jedne strane „svedočanstvo apsurda i surovosti sadašnjeg vremena i načina na koji živimo širom sveta, a sa druge, nude mogućnost nekog boljeg i drugačijeg sveta ako se usudimo da, najpre sami za sebe i jedni prema drugima, budemo bolji. Slobodna zona se već 19 godina zalaže za ljudske i umetničke vrednosti koje afirmišu toleranciju, solidarnost i slobodu. Filmsko platno je i vama i nama svih ovih godina neka vrsta prozora u taj bolji, mogući svet”.

Ona je simbolično otvorila festival pesmom „Dar” Foruk Farukzad, koja je inspirisala film „Ka srećnim ulicama” a koju je sa persijskog prevela Smirna Kulenović, nekadašnja polaznica Slobodne zone junior, danas uspešna vizuelna umetnica i aktivistkinja.

„Govorim iz dubokog kraja noći / O kraju tame govorim / Govorim o kraju duboke noći /

O prijatelju, ako mi naiđeš u posjetu / Ponesi mi lampu / Isjeci mi prozor / Usmjeri mi pogled ka ushićenom obilju sretnika”.


Ivan Bakrač
, selektor regionalnog programa Horizonti Balkana, naveo je da su regionalni filmovi ove godine raznovrsniji no ikad. On je predstavio četiri stručna žirija, pozvavši publiku da, kao peti žiri, oceni sve filmove koje bude gledala.

O nagradama iz Međunarodne selekcije odlučivaće Vladimir Šojat, Ana Pejović i Alen Munitić, članovi regionalnog žirija su Vuk Ršumović, Narcisa Darijević Marković i Miloš Pušić, filmove iz selekcije Prva dva koraka ocenjivaće Nikola Spasić, Ivana Jadrić i Dina Duma, a omladinski žiri čine učenici Četrnaeste gimnazije: Teodora Pribaković, Iva Živković, Nikola Bojović, Nataša Leto i Zoja Andrijanić.

Prvi put ove godine biće dodeljena i Nagrada „Olivera Ranđić” za najkreativniji doprinos (ne)formalnom obrazovanju.


Pre projekcije filma „Zlo ne postoji” emitovana je
poruka reditelja Rjusukea Hamagučija gledaocima u Srbiji.


On je naveo da je film inspirisan prirodom i muzikom Eiko Išibaši.

– Od samog početka njena muzika vodi priču kroz ceo film, kroz bujnu prirodu. Stvaranje filma je bilo dirljivo. Nadam se da će publika u Srbiji moći da vidi baš tu lepotu koju sam i ja video i harmoniju koju sam osetio između muzike Išibašijeve i scena iz prirode koje se nižu kroz film – poručio je Hamaguči.

Do kraja festivala 5. novembra, biće prikazana još 63 filma u 14 bisoksopskih dvorana Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca.

Karte su u prodaji onlajn i na biletarnicama bioskopa; spisak sala za sve gradove možete pronaći ovde.


Većina filmova iz programa ovogodišnjeg festivala imaće i
titlove na engleskom jeziku.

Deo filmskog programa moći će da pogleda publika u celoj Srbiji preko platforme KinoKauch koja će biti domaćin onlajn Slobodne zone od 6. do 19. novembra.


Ovogodišnji festival podržali su potprogram MEDIA programa Kreativna Evropa, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Rekonstrukcija Ženski fond, Sekretarijat za kulturu Grada Beograda, Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Filmski centar Srbije, Francuski institut i Stella Artois.

SVETLO U MRAKU – filmovi Slobodne zone koji ulivaju nadu

Festival angažovanog filma, 19. Slobodna zona, biće održan od 31. oktobra do 5. novembra u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. Iako će, među 63 ostvarenja, biti mnogo onih koji ukazuju na rane današnjeg društva, neki filmovi ulivaju nadu da nije sve tako crno.

Bez pravila

Švedska dokumentaristička zvezda, Fredrik Gerten (Izbačeni, Zlato Johanesburga, Bicikli protiv Automobila) u svom novom filmu istražuje pod kojim uslovima se mogu desiti pozitivne promene, uprkos iskvarenom društvenom uređenju sklonom kleptokratiji i korupciji. Stručni sagovornik mu je holandski istoričar Rutger Bergman, autor bestselera „Čovečanstvo: Istorija koja uliva nadu”. Bergmanov gromovit govor bogatašima u Davosu 2019. postao je viralan, a njegova iskrena vera u opšte dobro duboko je inspirativna.

Snajka: Dnevnik očekivanja

Hrvatska režiserka Tea Vidović Dalipi deset godina je snimala dokumentarac o sopstvenom životu i braku sa Mirsadom, Romom sa Kosova. Od početka veze njih dvoje su nailazili na nerazumevanje i predrasude svojih porodica, ali Tea je na izuzetno duhovit način razotkrila tradicionalne stereotipe, porodične rituale i kulturni rasizam sa kojima su Mirsad i ona morali da izađu na kraj.

NEIZBRISIVA SEĆANJA

Augusto i Paulina su u braku 23 godine. On je jedan od najuglednijih novinara i TV voditelja u Čileu, ona je glumica i bivša ministarka kulture. Pre osam godina Augustu je dijagnostikovana Alchajmerova bolest. Čitav profesionalni život Augusto je posvetio misiji da se zlodela Pinočeove diktature ne zaborave, a danas, uz Paulininu pomoć, pokušava da očuva sopstveni identitet, uprkos izazovima koje ova bolest donosi. U svemu tome, njih dvoje su sačuvali nežnost i smisao za humor koji ih i dalje čvrsto povezuje. Film režiserke Maite Alberdi nagrađen je za najbolji svetski dokumentarac na Sandens festivalu ove godine.

RADIKALNO

Trenutno najpoznatiji i najzaposleniji meksički glumac, Euhenio Derbes, igra nastavnika osnovne škole u Matamorosu, smeštene pored jedne deponije blizu granice sa SAD. Svet koji đaci poznaju je svet nasilja i nemaštine, dok u učionicama vlada atmosfera spartanske discipline. Taman kad izgleda da nema izlaza, nastavnik svojom radikalnom metodom pokušava da otključa znatiželju učenika, njihov potencijal a možda i njihovu genijalnost. Film je zasnovan na istinitoj priči.

SEVERNJAČKA UTEHA

Nekolicina ljudi koji pate od straha od letenja pohađa grupnu terapiju i kurs koji bi trebalo da im pomognu da se „izleče”. Poslednji korak na kursu je probni let, koji se neslavno završava na Islandu. Dok čekaju povratak, odložen zbog oluje, pokušavaju da se izbore sa svojim demonima i rastućom anksioznošću. Kako će u tome uspeti, pogledajte u komediji Hafstajna Gunara Sigurdsona, njegovom prvom filmu na engleskom jeziku. Internacionalnu glumačku postavu predvodi britanski veteran Timoti Spol.

Draga Fiona

Režiserka i vizuelna umetnica Fiona Tan, Indonežanka iz Australije, došla je u Amsterdam na studije 1988. Otac joj je pisao pisma o stanju kod kuće i na svetskoj političko-ekonomskoj sceni. Kada je u holandskoj filmskoj arhivi naišla na neme dokumentarce o tamošnjem životu s početka 20. veka, Fiona je odlučila da spoji tu sliku sa očevim rečima. Rezultat je svojevrstan audiovizuelni tok svesti koji otkriva suptilne veze između slike i zvuka, Holandije i Indonezije, trgovine i kolonijalizma, oca i ćerke.

19. Slobodnu zonu će 31. oktobra svečano otvoriti dobitnik Srebrnog lava u Veneciji, Zlo ne postoji Rjusukea Hamagučija, u mts Dvorani u 19 sati.

Na zatvaranju, 5. novembra u Cineplexx Galeriji, biće premijerno prikazan kratkometražni vestern Pedra Almodovara, Čudna strana života, sa Itanom Hokom i Pedrom Paskalom u glavnim ulogama.

Ulaznice za svečano otvaranje, po ceni od 800 dinara, u prodaji su na​ biletarnicama mts Dvorane i servisa Tickets.rs, kao i onlajn preko sajta mts Dvorane, odnosno Tickets.rs​. Istoga dana film će biti prikazan na otvaranju festivala u Nišu i Novom Sadu.

Za ostale projekcije karte su takođe u prodaji na biletarnicama bioskopa, a spisak sala za sve gradove možete pronaći ovde.

Dodatno, i ove godine deo filmskog programa moći će da pogleda publika u celoj Srbiji, jer će platforma KinoKauch biti domaćin onlajn Slobodne zone od 6. do 19. novembra.


Ovogodišnji festival podržali su potprogram MEDIA programa Kreativna Evropa, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Rekonstrukcija Ženski fond, Sekretarijat za kulturu Grada Beograda, Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Filmski centar Srbije i Francuski institut.

​​Novi film oskarovca Hamagučija, „Zlo ne postoji”, otvara 19. Slobodnu zonu

Ovogodišnji 19. Filmski festival Slobodna zona biće održan od 31. oktobra do 5. novembra u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Festival će 31. oktobra biti svečano otvoren domaćom premijerom filma Zlo ne postoji Rjusukea Hamagučija u mts Dvorani u 19 časova.

Nakon sjajnih ostvarenja „Točak sreće i fantazije” i „Povezi me”, koja su mu donela status jednog od omiljenih autora ovdašnjih filmofila, Japanac Rjusuke Hamaguči (44) nastavio je da osvaja nagrade i kritičare najnovijim filmom „Zlo ne postoji” (Evil Does Not Exist).

Premijerno prikazan na 80. Filmskom festivalu u Veneciji, gde je nagrađen Velikom nagradom žirija – Srebrnim lavom, uz još četiri nezavisna priznanja, „Zlo ne postoji” prati oca i ćerku koji žive skromnim životima u seocetu blizu Tokija, poštujući cikluse i zakone prirode. Jednoga dana saznaju da velika firma iz Tokija planira da usred šume izgradi luksuzni kamp, ne bi li svojim klijentima ponudila „bekstvo iz grada”. Ubrzo postaje očigledno da će taj projekat imati loše posledice po lokalno vodosnabdevanje, ekološku ravnotežu i život okolnog stanovništva.

I za prethodna dva filma Hamaguči je osvojio važna priznanja: romantična drama „Točak sreće i fantazije” osvojio je Srebrnog medveda – Veliku nagradu žirija u Berlinu, dok je „Povezi me” na svetskoj premijeri u Kanu nagrađen za scenario, a potom nominovan za Oskara u četiri kategorije, uključujući i za najbolji strani film, gde je trijumfovao.

 

Iako je, po sopstvenom priznanju, bio pomalo umoran od medijske pažnje i promovisanja oba filma koja su maltene istovremeno izašla 2021, te je želeo da napravi preko potrebnu pauzu, Hamaguči je dobio ponudu koju nije mogao da odbije.

 

Njegova saradnica na filmu „Povezi me”, kompozitorka Eiko Išibaši, zamolila ga je da joj pomogne oko stvaranja video-zapisa koji bi pratio njen nastup uživo. Pošto se nije osećao „kvalifikovanim” da snima samo apstraktne prizore, Hamaguči je odlučio da napiše klasičan scenario i knjigu snimanja. A onda je od toga, neplanirano, nastao celovečernji film.

 

„Vremenom sam se sve više vezivao za materijal koji smo stvarali. Ovaj veoma slobodan način snimanja delovao je na mene okrepljujuće. Ja sam gradsko dete i prvi put sam tako duboko uronio u prirodu”, objasnio je Japanac medijima u Veneciji. 

Rezultat je još jedan biser sa njegovim potpisom.

 

Ulaznice za svečano otvaranje Slobodne zone u Beogradu, po ceni od 800 dinara, u prodaji su na​ biletarnicama mts Dvorane i servisa Tickets.rs, kao i onlajn preko sajta mts Dvorane, odnosno Tickets.rs​. Istoga dana film će biti prikazan na otvaranju festivala u Nišu i Novom Sadu.


Ovogodišnji festival podržali su potprogram MEDIA programa Kreativna Evropa, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Rekonstrukcija Ženski fond, Sekretarijat za kulturu Grada Beograda, Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Filmski centar Srbije i Francuski institut.

Slobodna zona na sredini puta – Filmska turneja se nastavlja u još tridesetak mesta Srbije

Od kraja marta, kada je započela projekcijama u Brusu, 17. Turneja Slobodne zone do sada je obišla dvadesetak opština i gradova širom Srbije, a do njenog završetka, sredinom juna, u više od trideset mesta publika će moći besplatno da pogleda sedam najzapaženijih filmova sa prošlogodišnjeg, 18. izdanja festivala.

 

Pančevo, Ub, Kosjerić, Vrnjačka Banja, Boljevac, Bor, Kanjiža, Opovo, Guča i Rudnik samo su neka od mesta do kojih su već stigla igrana i dokumentarna ostvarenja najrazličitije tematike, od potrage za boljim radnim i životnim uslovima do suočavanja sa sopstvenom ranjivošću i brige o deci bez roditelja.

 

„Publika u Boru zahvalna je na mogućnosti da besplatno pogleda zanimljive filmove zbog njihove tematsko-stilske raznolikosti. Dragoceno je što je na turneji i film Časna sestra fudbalski trener primeren mlađim tinejdžerima, koje je moguće animirati u saradnji sa prosvetnim radnicima zainteresovanim za podsticanje radoznalosti i raznovrsnijih interesovanja učenika. Naročito je dobro bila prihvaćena projekcija realizovana u selu Zlotu. Istakla bih i diskusiju koja se povela među gledaocima filma Prekovremeni rad, namerno prikazanog uoči Prvog maja“, kaže Violeta Stojmenović, bibliotekarka i urednica programa u Narodnoj biblioteci Bor.

 

Zoran D. Pantelić, direktor Kulturnog centra opštine Lučani, Guča ističe da je prvi u nizu prikazanih filmova, pobednik Kanskog festivala Trougao tuge izazvao velko interesovanje publike. „Zahvaljujemo Festivalu Slobodna zona što je omogućio da ovogodišnji filmski sadržaji budu dostupni publici i u manjem mestu kao što je Guča”, izjavio je Pantelić.

 

Na repertoaru 17. turneje nalazi se pet igranih i dva dokumentarna filma: Trougao tuge u režiji Rubena Estlunda, Utama Alehandra Loajse Grisija, Prekovremeni rad Erika Gravela, Nežno Ane Ester Nemeš i Lasla Čuje, Časna sestra fudbalski trener Roberta Buesa, Ljubav, nemačke marke i smrt Džema Kaje i Pisanje vatrom Sušmita Goša i Rintu Tomas.

 

Turneja Slobodne zone, koja promoviše neke od najznačajnijih naslova prikazanih na prethodnom izdanju filmskog festivala angažovanih ostvarenja, jedan je od najambicioznijih poduhvata decentralizacije filmskog sadržaja u zemlji. Misija organizatora je stvaranje i odgajanje filmske publike i van većih kulturnih sredina, obezbeđivanjem besplatnih projekcija vrhunskih filmova na velikom platnu i u najskrovitijim krajevima Srbije.

 

Više o svim mestima i rasporedu projekcija možete pronaći na ovom linku.

 

Turneju Slobodne zone je podržalo Ministarstvo kulture Republike Srbije.

 

 

Kreće 17. Turneja Slobodne zone – dobitnik Zlatne palme i evropskog Oskara stiže u 50 mesta u Srbiji

Prolećna filmska Turneja, koja će besplatno predstaviti sedam najzapaženijih ostvarenja sa prošlogodišnjeg festivala Slobodna zona, uključujući i veliki svetski hit Trougao tuge, biće održana od 20. marta do 20 juna u preko 50 mesta u Srbiji.

Turneja počinje u Centru za kulturu Brus, a obići će i Užice, Rumu, Kanjižu, Golubac, Kraljevo, Aleksinac, Bačku Palanku, Leskovac, Bečej, Boljevac, Bor, Futog, Irig, Ivanjicu, Mokrin, Kosjerić… Prvi put ove godine u kalendaru turneje naći će se i mesta Opovo, Guča i Rudnik. 

Turneja Slobodne zone predstavlja jedan od najvećih projekata decentralizacije filmskog sadržaja u zemlji, čiji je cilj razvoj i negovanje filmske publike i van velikih kulturnih centara. U skladu s tim, skoro od početka postojanja festivala – koji se krajem godine održava u Beogradu, Novom Sadu i Nišu – deo festivalskih filmova dolazi i pred gledaoce u manjim sredinama, čime bivaju oplemenjeni za vrhunski filmski sadržaj i užitak gledanja pokretnih slika na velikom platnu.

 

Na repertoaru je sedam filmova, među kojima i pobednik Kanskog festivala i osvajač četiri evropska Oskara, Trougao tuge švedskog autora Rubena Estlunda, britka satira o krahu zapadne civilizacije. Hrvatski glumac Zlatko Burić, koji tumači ruskog oligarha Dimitrija i koji je otvorio 18. Slobodnu zonu osvojio je nagradu Evropske filmske akademije za najboljeg evropskog glumca, a film je nagrađen i za najbolje ostvarenje, režiju i scenario.

 

Na turneji će biti prikazani i neki od pobednika 18. festivala Slobodna zona održanog prošlog novembra: najbolji angažovani film međunarodne selekcije Utama i najbollji film selekcije Prva dva koraka Ljubav, nemačke marke i smrt.

Utama Alehandra Loajse Grisija je igrani film o starijem paru bolivijskih starosedelaca koji se suočavaju sa surovim uslovima života, a Ljubav, nemačke marke i smrt je filmski dokumentarni esej o nemačkoj i turskoj muzici u režiji Džema Kaje.

 

Publika će imati prilike da se sretne i sa nekim neodoljivim, živopisnim i neobičnim ženama.

Dokumentarac Pisanje vatrom prati živote i karijere indijskih novinarki iz kaste nedodirljivih u jedinoj potpuno ženskoj redakciji u zemlji.

Francuskinja Žili (Lor Kalami), samohrana majka i sobarica koja ne odustaje od potrage za boljim poslom, junakinja je igranog filma Prekovremeni rad Erika Gravela.

Mađarski film Nežno prati Edinu (Ester Čonka), bodibilderku spremnu da žrtvuje sve za san koji deli sa životnim partnerom i trenerom.

Inspiracija za film Časna sestra fudbalski trener Roberta Buesa bila je nesvakidašnja kaluđerica Marina (Karmen Mači) koja je odlučila da sastavi fudbalski tim i lično trenira dečake bez roditeljskog staranja, od kojih će jedan kasnije zaigrati i za Real Madrid.

Više o svim mestima i rasporedu projekcija možete pronaći na ovom linku.

Turneju Slobodne zone je podržalo Ministarstvo kulture Republike Srbije

 

Kanski pobednik Trougao tuge otvara 18. Slobodnu zonu

Filmski festival Slobodna zona biće održan od 3. do 8. novembra u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Festival će 3. novembra svečano otvoriti bioskopska premijera filma „Trougao tuge” Rubena Ostlunda u MTS dvorani u 18.30 časova.

Novi film švedskog reditelja Rubena Ostlunda (Turista, Kvadrat), doneo mu je Zlatnu palmu za najbolji film 75. Kanskog filmskog festivala. 

„Trougao tuge” oštra je i direktna kritika kapitalističkog društva i govori o krahu zapadne civilizacije. Ruben Ostlund hirurški precizno secira pogrešna mesta društvenog poretka. Svet u kome živimo ogledalo je licemerja u kojem bogati bivaju bogatijima a siromašni postaju siromašniji, skoro nevidljivi. 

Luksuzno krstarenje kojim su se zaputili bogati i još bogatiji, neće stići na destinaciju. Ali će stići gde je potrebno. Kapetan broda je besni marksista, kojeg glumi Vudi Harelson. Kao njegov opozit javlja se Zlatko Burić, u ulozi posvedočenog kapitaliste. I tako film, zapravo, i jeste građen – u potpunim suprotnostima koje moraju da žive zajedno i moraju jednom da se sretnu da bi preživele. Doslovno, jer brod završava na pustom ostrvu.

„Trougao tuge” je istovremeno i film detalja, britkog humora i prenaglašenih scena. U jednom trenutku gledaoci su u želji da pobegnu sa bioskopskih sedišta usled neprijatnosti koje se prikazuju na ekranu, ali to je upravo i namera švedskog reditelja – naterati ljude da im bude neprijatno, jer neprijatnost tera iz zone komfora. Tako i „Trougao tuge” tera da se svet ne posmatra samo iz privilegovane pozicije, već da se vidi šta je opsenarski nastrojena društvena hijerarhija uradila pravim ljudima. Kako to izgleda kada influenseri, bogataši i „elita“ završe na milost i nemilost služavke koju do pre koji tren nisu ni primećivali. 

Red smeha, red neverice i red neprijatnosti, sve upakovano u veliku metaforu broda koji tone – Kanski pobednik donosi možda i najbolju satiru ove godine. 

Šta je trougao tuge po kojem je film dobio ime? Pored jasne aluzije na vizuelni prikaz hijerarhijske moći, sintagma je i termin iz estetske hirurgije koji ukazuje na nabore kože koji se stvaraju mrštenjem a to, znamo, nikako nije dozvoljeno u ovom lažno nasmejanom svetu gde je samo sreća prikazana na društvenim mrežama i stanje na računu merilo uspeha.

Osamnaesto izdanje Slobodne zone još jednom će otvoriti dosta prostora za razmišljanje o tome koliko možemo biti bolji da bi promene u društvu krenule od nas. Ove 2022. godine ponovo imamo scenarija u kojem podele, pretnje nuklearnim ratom, represije i agresije bivaju u fokusu. Svet nikad nije bio bliži, ali svet ponovo insistira na podelama.

U tom ključu društvene podele i toj hijerarhiji moći koja je, zapravo, veoma lako oboriva, na talasima broda koji tone urađen je i film koji otvara festival. 

Ovogodišnje izdanje Filmskog festivala Slobodna zona biće održano u hibridnom izdanju – u bioskopima, a kao prethodnih godina festival će koristiti online platformu KinoKauch preko koje će publika širom Srbije moći da prati deo filmskog programa festivala.

Ulaznice za svečano otvaranje u prodaji su od 5. oktobra na biletarnici MTS dvorane, svim prodajnim mestima Ticket.rs i online po ceni od 750 dinara. Sem u Beogradu, film će istoga dana biti prikazan u Novom Sadu i Nišu.

Ovogodišnji festival podržali su potprogram MEDIA programa Kreativna Evropa, Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Rekonstrukcija Ženski fond, Sekretarijat za kulturu Grada Beograda, Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Filmski centar Srbije i Francuski institut.

Dobro došli u Slobodnu zonu!
Fejsbuk, Instagram, TikTok