Nagrađivani filmovi sa tri kontinenta na 19. Turneji Slobodne zone 

Šest najbolje ocenjenih ostvarenja sa prošlogodišnjeg Filmskog festivala Slobodna zona biće besplatno prikazano ovog proleća na tradicionalnoj 19. Turneji širom Srbije, od Subotice do Surdulice.

U saradnji sa lokalnim kulturnim centrima, domovima kulutre, bibliotekama i drugim institucijama, u preko 50 gradova, opština i mesta naše zemlje, do 20. juna pred publikom će se naći četiri igrana i dva dokumentarna filma: „Mi nemamo drugu zemlju” iz Palestine, „Uvek postoji sutra” iz Italije, Moj najdraži kolač” iz Irana, „Simon s planine” iz Argentine, „Lars je LOL” iz Norveške i „Maga 1909” iz Srbije.

Turneja je počela krajem marta projekcijama u Zaječaru, Požegi i Kraljevu, a nastavlja se u Boru, Zaječaru, Rumi, Vrnjačkoj Banji, Opovu, Prijepolju, Guči… Ceo program nalazi se ovde.

Na programu su naslovi koji koji donose snažne i dirljive priče o ljubavi, identitetu, društvenim nepravdama i političko-društvenim (ne)prilikama.

Sveže ovečan Oskarom za najbolji dokumentarni film, „Mi nemamo drugu zemlju”, debitantsko ostvarenje četvoročlanog Palestinsko-izraelskog kolektiva, prati Bazela Adru, mladog palestinskog aktivistu iz Masafer Jate na Zapadnoj obali koji se od detinjstva bori protiv sistemskog rušenja kuća i masovnog proterivanja njegove zajednice od strane izraelskih vlasti. Njemu se u toj borbi pridružuje i vršnjak, izraelski novinar Juval Abraham, koji pokušava da svojim sunarodnicima prenese realnu situaciju sa lica mesta.

Veliki uspeh koji je ovaj dokumentarac doživeo širom sveta, osvojivši skoro 70 raznih nagrada, krunisan je priznanjem Američke akademije za filmsku umetnost i nauku na 97. dodeli Oskara početkom marta.

Crnohumornu hit dramu „Uvek postoji sutra”, koja je u Italiji bila gledanija od „Barbike” i „Openhajmera”, potpisuje Paola Kortelezi kao rediteljka, scenaristkinja i glavna glumica. Ona tumači Deliju, domaćicu u posleratnom Rimu koju verbalno i fizički zlostavljaju suprug i svekar. Iako smešten u prošlost, film je pokrenuo javnu diskusiju u Italiji o porodičnom nasilju, femicidu i pravima žena ukazavši da se, po ovim pitanjima, malo toga promenilo. 

Na dodeli Donatelovog Davida (italijanskog ekvivalenta Oskaru), film je osvojio šest priznanja.

Jedan od najbolje ocenjenih filmova u zvaničnoj konkurenciji 74. Berlinskog festivala, „Moj najdraži kolač” režirali su Iranci Bentaš Sanaiha i Marjam Mogadam. Reč je o nežnoj drami o usamljenoj udovici koja poziva taksistu u stan, s namerom da prekine svoje samotne dane. Ovo je jedan od prvih filmova koji prikazuje ženu bez hidžaba od dolaska na vlast tvrdokornog islamskog režima 1979, sa retko viđanim scenama u kojima žene piju alkohol, puše cigarete ili ljube muškarce… Zbog svega toga, reditelji se nalaze u kućnom pritvoru i čekaju suđenje, dok im stižu anonimne pretnje smrću… 

Film je u Berlinu dobio Nagradu ekumenskog žirija i priznanje Udruženja filmskih kritičara FIPRESCI, a nagrađen je i na festivalima u Čikagu, Kalgariju, Barseloni i Beogradu – na 20. Slobodnoj zoni poneo je Posebno priznanje Međunarodne selekcije.

Prva novinarka u Srbiji, feministkinja, aktivistkinja i pionirka moderne igre, Marija Maga Magazinović (1882 – 1968) posetila je Berlin 1909. godine gde je, između ostalog, pohađala i školu Isidore Dankan. Ta poseta zauvek je promenila njen život i istoriju moderne igre u Srbiji. Video umetnica i montažerka Branka Pavlović snimila je eksperimentalni dokumentarac „Maga 1909” u kojem je dočarala ovu izuzetnu ženu kroz koreografiju u izvođenju igrača iz Beograda i Berlina, na originalnim lokacijama gde je Maga radila, studirala i nastupala. 

Mladi i inkluzija u srži su narativa dva filma.

„Lars je LOL” Ajrika Setera Štordala je priča o devojčici Amandi koja dobija zadatak da bude mentor novom drugu iz razreda, Larsu, koji ima Daunov sindrom. Užasnuta idejom da bude u centru pažnje, Amanda ovaj zadatak smatra za „društvenu katastrofu”, ubeđena da će je Lars izblamirati, ali, na njeno veliko iznenađenje, njih dvoje postaće dobri prijatelji.


Na 75. Berlinskom filmskom festivalu prošlog meseca filmu je dodeljena nagrada za najbolji igrani film za decu po izboru Evropskog udruženja dečjeg filma (ECFA), jedina koju dodeljuju profesionalci iz filmske industrije. Na 20. Slobodnoj zoni proglašen je za najbolji film selekcije za tinejdžere (EU Teen Zone).

„Simon s planine” Federika Luisa Tačele prati mladića Simona koji, kroz iskustvo sa decom sa posebnim potrebama, menja svoj pogled na svet jer ga ona uče kako da se opusti i prigrli životna zadovoljstva. Film je dobio Veliku nagradu pratećeg programa Nedelja kritike na 77. Kanskom festivalu.


Turneja Slobodne zone predstavlja jedan od najznačajnijih projekata decentralizacije kvalitetnog filmskog sadržaja u našoj zemlji. Kroz ovaj jedinstven poduhvat, Slobodna zona teži da izgradi i obrazuje filmsku publiku u manjim sredinama gde su kulturni događaji ovog tipa često nedostupni.

Inicijativa postoji gotovo od samih početaka festivala, koji već dve decenije u novembru okuplja ljubitelje filma u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. Njen cilj je da, besplatnim projekcijama odabranih ostvarenja iz glavnog programa, upriliči filmski doživljaj u bioskopskom ambijentu i gledaocima u manjim mestima.

Turneju Slobodne zone podržalo je Ministarstvo kulture Republike Srbije.

Završena 17. Turneja Slobodne zone – preko 18.000 gledalaca u više od 50 mesta

Poslednjeg dana proleća završena je 17. Turneja Slobodne zone.

Tokom tri meseca trajanja ovaj jedinstveni filmski događaj posetio je preko 50 mesta u Srbiji. Na programu je bilo sedam najznačajnijih ostvarenja prikazanih na prošlogodišnjoj, 18. Slobodnoj zoni.

– I sa ovom turnejom pokazujemo koliko nam je stalo do publike u svim gradovima Srbije, a ne samo u Beogradu, Nišu i Novom Sadu, gde se festival redovno održava početkom novembra –  istakao je Rajko Petrović, direktor i jedan od selektora Slobodne zone.

 

Zahvaljujući odličnoj saradnji sa lokalnim partnerima – kulturnim centrima, domovima kulture, bibliotekama, nevladinim i aktivističkim organizacijama – projekcije su bile izuzetno posećene. Za neke se tražila karta više, a bilo je i onih specijalno namenjenih učenicima osnovnih i srednjih škola, sa filmovima koji su obrađivali njima bliske teme. 

 

– Stalno nam prilaze novi partneri, jer prepoznaju značaj turneje; tako smo ove godine prvi put filmove sa Slobodne zone predstavili publici u Guči, Opovu i Rudniku – dodaje Petrović.

 

Procenjuje se da je filmove pogledalo preko 18.000 gledalaca, što pokazuje da i van velikih gradova postoji zainteresovanost građana za ostvarenja sa angažovanom tematikom koja navode na promišljanje i preispitivanje. 

 

– Turneja je odlična prilika za druženje, upoznavanje sa najrecentnijom angažovanom kinematografijom, prilika da se još jednom zapitamo u kakvom svetu živimo i da se, bar malo i od srca, nasmejemo tim povodom – poručio je Rajko Petrović.

 

Svih sedam ostvarenja, pet igranih i dva dokumentarna, prikazano je besplatno. 

 

Na programu  su bili Trougao tuge u režiji Rubena Estlunda, Utama Alehandra Loajse Grisija, Prekovremeni rad Erika Gravela, Nežno Ane Ester Nemeš i Lasla Čuje, Časna sestra fudbalski trener Roberta Buesa, Ljubav, nemačke marke i smrt Džema Kaje i Pisanje vatrom Sušmita Goša i Rintu Tomas. 

 

Turneja Slobodne zone tako je nastavila tradiciju jednog od najambicioznijih poduhvata decentralizacije filmskog sadržaja u zemlji i sprovođenje misije negovanja i razvoja prefinjene filmske publike i u manjim mestima širom Srbije.

 

Turneja Slobodne zone sprovedena je zahvaljujući podršci Ministarstva kulture Republike Srbije.

 

Na mapi Turneje Slobodne zone rekordan broj gradova u Srbiji

Šesnaesta po redu Turneja Slobodne zone koja se ove godine održava od 15. marta do 15. juna u svom je punom zamahu. Najnovije dokumentarne i igrane filmove koji su bili izuzetno zapaženi na globalnoj angažovanoj filmskoj sceni do sada je priliku da pogleda imala publika u 20 gradova i mesta u Srbiji, a projekcije će biti održane u još 32 mesta!

 

Na mapi Turneje su se našle ukupno 52 lokacije, i to je do sada najviše saradnji sa lokalnim partnerima koje su ostvarene u toku trajanja Turneje. A takođe, ove godine je i najviše fimova u ponudi – Publika je u prilici da pogleda čak devet ostvarenja, među kojima je i pobednički film prošlogodišnjeg izdanja Festivala Slobodne zone Profesor Bahman i njegovi časovi.

Donoseći najbolje angažovane filmove iz svetske produkcije u gradove i mesta širom Srbije, Turneja uspeva u svojom nameri – a to je decentralizacija kulture i želja da se vrhunski filmski sadržaj učini dostupnim publici i van gradova u kojima se održava Festival.

 

Unoseći filmski program u prostorije lokalnih biblioteka, kulturnih centara, bioskopa, galerija, Turneja Slobodne zone otvara vrata svima koji su zainteresovani za filmove najnovije produkcije koji se bave aktuelnim društvenim problemima i fenomenima.

 

Takođe, ove godine je ostvarena saradnja sa mnogo novih lokalnih partnera, te će se u mnogim mestima u Srbiji filmovi sa Festivala Slobodne zone igrati po prvi put. Kako program Turneje sadrži i filmove koji su namenjeni tinejdžerima, lokalni partneri u saradnji sa školama organizuju projekcije za srednjoškolce. U Centru za kulturu i umetnost u Aleksincu, kao i u Narodnoj biblioteci Bor projekcijama kojima su prisustvovali učenici su bile popunjene skoro do poslednjeg mesta!

 

U Modernoj galeriji Centra za kulturu Lazarevac je pre projekcije filma Fejt i Branko svojom muzikom veče ulepšao i Branko Ristić, muzičar koji je i akter dokumentarca o kom se u filmu i govori.