Palestinci i Izraelci zajedno na Slobodnoj zoni – Film kao krik za slobodu

Dokumentarni film „Mi nemamo drugu zemlju” (No Other Land), debitantsko ostvarenje Palestinsko-izraelskog kolektiva koje prati druženje dvojice mladića sa sukobljenih strana, premijerno će biti prikazan na 20. Slobodnoj zoni.

Film se bavi višedecenijskim uništavanjem oblasti Masafer Jata na Zapadnoj obali, koju čini dvadesetak palestinskih sela. Tu živi i Bazel Adra, mladi palestinski aktivista koji se od detinjstva bori protiv sistemskog rušenja kuća i masovnog proterivanja njegove zajednice od strane izraelskih vlasti. Njemu se u toj borbi pridružuje i vršnjak, izraelski novinar Juval Abraham, koji pokušava da svojim sunarodnicima prenese realnu situaciju sa lica mesta.

– Kao mlađem govorili su mi da se kuće ruše jer Palestinci grade nelegalno, ali sam onda shvatio da postoji zakon koji brani Palestincima da dobijaju građevinske dozvole, kao deo šire zavere da im se preuzme zemlja – kaže Juval.

Istraživanje ga je dalje odvelo do Masafer Jate, gde je upoznao Bazela. Povezala ih je borba protiv nepravde koju su, potom, pretočili u film.

„Mi nemamo drugu zemlju” sastoji se od video-zapisa koje su Bazel i Juval načinili tokom pet godina (do oktobra 2023) i arhivskih snimaka Bazelove porodice. Sem njih dvojice, Palestinsko-izraelski kolektiv čine i izraelska novinarka i snimateljka Rejčel Sor i palestinski aktivista i fotograf Hamdan Balal.

Snimanje je proticalo u izuzetno stresnim i napetim uslovima, budući da izraelska vojska sada ima vlast nad Masafer Jatom. Dvaput su upadali u Bazelov dom i oduzimali kompjutere i kamere, ali je film, ipak, ugledao svetlost dana. Svetsku premijeru imao je na 74. Berlinskom festivalu u februaru, gde je osvojio nagradu za najbolji dokumentarac i nagradu publike.

Ovaj „zastrašujući filmski udarac u stomak” i „hronika o ljudskoj izdržljivosti” priznanja je dobio i na festivalima u Kopenhagenu, Oslu, JAR, Nionu, Šefildu, Belfastu, Portugalu, Poljskoj, Zagrebu…

Oba mladića ističu da je političko rešenje od suštinskog značaja za okončanje okupacije i stabilnu budućnost regiona.

– Nadam se da naš film pokazuje koliko je trenutni sistem neodrživ. Bazel i ja smo isto godište. Ja sam Izraelac, on Palestinac. Živimo na pola sata jedan od drugoga, ali nismo jednaki. Ja živim pod civilnim zakonom, Bazel pod vojnim. Ja imam pravo glasa, on ne. Ja mogu slobodno da se krećem po Izraelu, Bazel je, poput miliona drugih Palestinaca, zatočen na okupiranoj Zapadnoj obali. Ovaj aparthejd mora da se ukine – izjavio je Juval.

Bazel Adra nastavlja da agituje i preko društvenih mreža na tome da pokaže Zapadu šta se dešava na terenu, „da smo žrtve brutalne okupacije i da nam je potrebna podrška celog sveta da to zaustavimo”, poručuje.

Jubilarno, 20. izdanje Slobodne zone biće održano od 6. do 11. novembra u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.

Festival će biti svečano otvoren 6. novembra u 19 sati u Plavoj dvorani Sava centra, regionalnom premijerom filma „Anora” Šona Bejkera, ovenčanog Zlatnom palmom.

Ulaznice po ceni od 1200 dinara, u prodaji su onlajn preko sajtova Tickets i eFinity​, kao i na prodajnim mestima ovih servisa.

I ove godine, deo filmskog programa moći će da pogleda publika u celoj Srbiji, jer će platforma KinoKauch biti domaćin onlajn Slobodne zone.

Ovogodišnji festival podržali su potprogram MEDIA programa Kreativna Evropa, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Rekonstrukcija Ženski fond, Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Filmski centar Srbije i Francuski institut.

NAGRADE 19. SLOBODNE ZONE: „BORCI” I „FLAŠAROŠI” NAJBOLJI FILMOVI

SLOBODNA ZONA NA BIS 6. NOVEMBRA

Najbolji filmovi 19. Slobodne zone su „Borci” u Međunarodnoj i „Flašaroši” u Regionalnoj selekciji. Za najbolje ostvarenje selekcije Prva dva koraka proglašeno je „Sokolovo jezero”, tinejdžerski žiri nagradio je film „Radikalno”, dok je Nagradu publike dobio dokumentarac „Mamula All Inclusive”.

Žiri u sastavu Vladimir Šojat, Ana Pejović i Alen Munitić dodelio je nagradu za najbolji angažovani film Međunarodne selekcije dokumentarcu „Borci” norveškog autora Jona Haukelanda, „zbog autentičnog i iskrenog prikaza o tome kako pojedinac može da ostvari pozitivan uticaj na društvo, ali i zbog odličnog uvida u snagu lične transformacije te važnosti podrške i zajedništva među protagonistima”.

Posebno priznanje pripalo je dokumentarcu „Neizbrisiva sećanja” Maite Alberdi iz Čilea. „Zbog toga što nas maestralno podseća na surovu istinu da su sva sećanja izbrisiva, kako lična, tako i kolektivna”.

 

Nagradu za najbolji angažovani film u regionalnoj konkurenciji Horizonti Balkana osvojio je dokumentarac „Flašaroši” Nemanje Vojinovića. Film epske snage koji na vizuelno uzbudljiv način i bez trunke patetike gradi dirljivi svet svog junaka, a njegova intimna previranja diže na nivo antičke tragedije, film je portret sveta u nestajanju, kao i alarmantna slika društva na ivici ekološke katastrofe”, stoji u obrazloženju žirija koji je radio u sastavu Vuk Ršumović, Narcisa Darijević Marković i Miloš Pušić.

Nagradu Human Rights osvojio je igrani film „Rana oklevanja” Selmana Nadžara iz Turske, koji „postavlja kompleksna pitanja lične i društvene moralnosti i pravde sveta u kom živimo, u čijem centru je junakinja pred tačkom pucanja u sistemu vrednosti koji je, jednako kao i ona, na ivici da se sasvim uruši”, obrazložio je žiri.

 

Specijalna nagrada u Regionalnoj selekciji dodeljena je dokumentarcu „Što da se radi?” Gorana Devića, „za izuzetnu upornost i doslednost pri slikanju portreta tranzicije, u filmu koji budi empatiju i upozorava na surovost dugo iščekivanog liberalnog kapitalizma”.

 

Rediteljski debi Šarlot le Bon, „Sokolovo jezero” pobednik selekcije Prva dva koraka, „očaravajuća je kombinacija naturalističke tinejdžerske romanse i mističnih elemenata”, istakao je žiri ove selekcije koji su činili Nikola Spasić, Ivana Jadrić i Dina Duma.

Posebno priznanje u ovoj kategoriji dodeljeno je dokumentarcu „Snajka: Dnevnik očekivanja” debitantkinje Tee Vidović Dalipi koja je, „kroz narativ sopstvenog braka, vešto pokrenula dijalog koji premošćuje kulture i tradicije na veoma jedinstven i lični način”.

 

Srednjoškolski žiri, koji su činili đaci Četrnaeste gimnazije Teodora Pribaković, Iva Živković, Nikola Bojović, Nataša Leto i Zoja Andrijanić, za najbolji film selekcije EU Teen Zone proglasio je „Radikalno” Kristofera Zale iz Meksika. „Mislimo da se o problemu školskog sistema ne piše dovoljno i zato nam se ovaj film posebno dopao”, obrazložili su đaci.

Nagradu publike odneo je dokumentarac „Mamula All Inclusive” Aleksandra Reljića sa prosečnom ocenom 4,96.


Od ove godine Slobodna zona, u saradnji sa Fondom B92, dodeljuje Nagradu „Olivera Ranđić” za najkreativniji doprinos (ne)formalnom obrazovanju. Prvi dobitnici ove nagrade dugogodšnji su saradnici Olje, Fonda B92 i Slobodne zone: Melita Ranđelović, Vesna Štrbić, Zagorka Aksentijević, Jelena Joksimović, Aleksandar Vajzner, Dragan Popadić i Ilinka Miletić.

U ponedeljak, 6. novembra, u Dvorani Kulturnog centra Beograda na repertoaru je Slobodna zona na bis sa sledećim naslovima: Crveno nebo (15 sati), Džoan Baez – Ja sam buka (17), Flašaroši (19) i Zlo ne postoji (21). Cena karte je 400 dinara.

Od 6. do 19. novembra deo filmskog programa 19. Slobodne zone moći će da pogleda publika u celoj Srbiji preko platforme KinoKauch.


Ovogodišnji festival podržali su potprogram MEDIA programa Kreativna Evropa, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Rekonstrukcija Ženski fond, Sekretarijat za kulturu Grada Beograda, Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Filmski centar Srbije, Francuski institut i Stella Artois.

U susret 19. Slobodnoj zoni – Film kao model za bolji život

Ovogodišnja 19. Slobodna zona prikazaće 64 filma u 14 bioskopsih sala u četiri grada – Beogradu, Nišu i Novom Sadu, tradicionalnim domaćinima, pridružio se i Kragujevac.

Selektori festivala su na današnjoj konferenciji za medije skrenuli pažnju javnosti na neke skrivene dragulje iz ovogodišnjeg programa, budući da je interesovanje za hitove, očekivano, veliko (Zlo ne postoji, Čudna strana života, Crveno nebo, Blagine lekcije, Džoan Baez: Ja sam buka)​.

 

– Osnovna ideja koja se provlači kroz sve selekcije jeste odnos između stvarnog i (ne)mogućeg. Jedan od reditelja je rekao da je film politički jer nam nudi modele kako bi bilo moguće živeti ili predloge kako da društvo i naši životi budu bolji, nešto što Slobodna zona radi već 19 godina – istakla je Branka Pavlović, selektorka programskih celina Međunarodni takmičarski, Prva dva koraka, Ženska linija i EU Teen Zone.

Ona je iz Međunarodne selekcije izdvojila dva filma. Vrlo neobičan dokumentarac „¡Aitsa”, smešten u puste predele na jugu Južnoafričke Republike, povezuje tajne univerzuma sa tradicionalnim znanjima autohtonih stanovnika.

„Neizbrisiva sećanja” iz Čilea bavi se sećanjem i prošlošću sećanja. Glavni junaci su Augusto Gongora, veliki protivnik Pinočeovog režima, oboleo od Alchajmera, i njegova supruga Paulina. Film prati njihovu borbu sa bolešću i proces zaboravljanja, a mnoge segmente Paulina je snimila sama, bez prisustva ekipe.

– To su vrlo potresne i intimne scene. Augusto je umro u maju ove godine, što daje dodatnu težinu celoj priči – istakla je Branka Pavlović. 

Dušan Solomun, autor filma „Prebroj moja lutanja” (selekcija Prva dva koraka) bavi se rak ranom nemačkog društva – birokratijom i odnosom prema strancima, dok „Raj u plamenu” Mike Gustafson daje drugačiju sliku Švedske kao raja socijalnih uslova i brige o porodici, ženama i deci. Junakinje filma su tri sestre koje su prinuđene da se snalaze same, bez pomoći odraslih.

Indijska rediteljka Srimoji Sing, krenula je u potragu za svojim omiljenim iranskim rediteljima u filmu „Ka srećnim ulicama”, a vodič kroz Teheran joj je bio legendarni Džafar Panahi.

– Ovogodišnja selekcija Horizonti Balkana se, za razliku od prethodnih, kada smo se bavili pitanjima kolektivnog identiteta, fokusira na pronalaženje sebe – istakao je Ivan Bakrač, selektor ovog regionalnog programa.

Među devet ostvarenja nalaze se i filmovi dvojice ranijih osvajača nagrada na Slobodnoj zoni, Selmana Nadžara (Rana oklevanja) i Gorana Devića (Što da se radi?).

Junakinja Nadžarovog filma je advokat. Ona se suočava sa  velikom odgovornošću i moralnim preispitivanjima ne samo u poslovnom već i u privatnom životu.

– Na isti način to radi i Goran Dević, najproduktivniji dokumentarista u širem regionu. On se bavi pitanjem samopreispitivanja radnika koji je vodio sindikat u jednoj od najvećih fabrika vozova u Hrvatskoj – napomenuo je Ivan Bakrač i dodao da će na Slobodnoj zoni u okviru ove programske linije biti tri domaće premijere: „Flašaroši” Nemanje Vojinovića, „Duhovi na mojim leđima” Nikole Stojanovića  i „Golgeter” Ivana Stojiljkovića.

Ivan Milenković, urednik pratećeg programa Kompas, najavio je ovogodišnju temu o kojoj će se diskutovati posle projekcije filma „Nula kalorija” Džesike Hauzner 1. novembra u Domu omladine u 20 sati. U jednu elitnu školu dolazi posvećena, pristojna profesorka pravilne ishrane (Mia Vašikovska), brzo pridobije učenike, nastavnike i roditelje, ali se vremenom postavlja pitanje gde je granica između posvećenosti i fanatizma.

– Gosti Kompasa, književnica Jasminka Petrović, izdavač i teoretičar obrazovanja Dejan Ilić i sociološkinja i teoretičarka kulture Ana Pejović, govoriće o opasnosti totalitarnog jezika, načina na koji on ulazi u obrazovanje i kakav užas proizvodi – rekao je Ivan Milenković.

Mlade snage Slobodne zone, Tamara Milošević i Lena Trifunović, predstavile su temu pratećeg programa Sonar – dokumentarni film na Tiktoku. Reč je o najbrže rastućoj društvenoj mreži čiji je algoritam takav da kreator nema uticaja na to ko će videti njegov sadržaj.

– Bavićemo se svim aspektima deljenja sadržaja, njegovom kulturno-umetničkom vrednošću i prihvatljivom granicom količine podeljenog sadržaja iz ličnog života – objasnila je Lena Trifunović.

Učesnici panela, koji će biti održan u Sprat baru 4. 11. od 17 do 19 sati, su tiktokerke Marija Kucurski i Una Bojović, pasivni korisnik društvenih mreža Željko Petrović i magistar psihologije Ana Mirković.

Rajko Petrović, jedan od selektora i direktor Slobodne zone, podsetio je da će od ove godine, u saradnji sa Fondom B92 biti dodeljivana Nagrada „Olivera Ranđić” u čast prerano preminule koordinatorke Slobodne zone junior.

– Zahvaljujući Oljinoj energiji pokrenuto je mnogo projekata, proizvedeno je više od 60 kratkih filmova u Srbiji i regionu. Ona je bila neko za koga javnost ne zna, ali ono što je radila iz senke je impresivno, od projekata How Do I See You, Future Is Here, Naše snage su naša razlika i Putujući bioskop, do vrhunca njene karijere, kreiranja programa Film kao sredstvo u nastavi koji je ušao u više od 60 odsto srednjih i osnovnih škola i Filozofski fakultet – zaključio je Rajko Petrović.

Otvaranje Slobodne zone 31. oktobra u Beogradu (mts Dvorana), skoro je rasprodato. Film „Zlo ne postoji” Rjusukea Hamagučija, biće prikazan istovremeno i u Novom Sadu (Arena Cineplex) i Nišu (Cineplexx). 

Spisak sala i filmova za sve gradove možete pronaći ovde.

Većina filmova iz programa ovogodišnjeg festivala imaće i titlove na engleskom jeziku.

Deo filmskog programa moći će da pogleda publika u celoj Srbiji preko platforme KinoKauch koja će biti domaćin onlajn Slobodne zone od 6. do 19. novembra.

Ovogodišnji festival podržali su potprogram MEDIA programa Kreativna Evropa, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Rekonstrukcija Ženski fond, Sekretarijat za kulturu Grada Beograda, Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada, Filmski centar Srbije, Francuski institut i Stella Artois.

 

Zeleni bioskop Slobodne Zone u Novom Sadu, Mokrinu i Sremskim Karlovcima

Nakon izuzetno uspešnog pilot projekta prošle godine i više od 2.000 zadovoljnih posetilaca, Zeleni bioskop Slobodne Zone očekuje nas i ovog leta.

Tokom jula i avgusta publika će imati priliku da u bioskopima na otvorenom, pod zvezdanim nebom, pogleda filmove na tri različite lokacije: u Galeriji likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića u Novom Sadu, Mokrin Hausu u Mokrinu i Ekološkom centru Radulovački u Sremskim Karlovcima.

Filmski festival Slobodna zona kroz ovaj projekat želi da doprinese u ukazivanju na ekološke globalne i lokalne probleme, kao i u pronalaženju potencijalnih rešenja i mogućih primera dobre prakse. Kroz pažljivo odabrane filmove otvaraju se pitanja o različitim aktuelnim eko temama kako bi posetioci bolje razumeli koji su uzroci i posledice globalne krize i kako bi bili motivisani da preuzmu inicijativu i angažovano učešće u okviru svojih lokalnih zajednica.

Zeleni bioskop počinje domaćom premijerom filma El Eko, koji je ove godine osvojio nagradu za najbolji dugometražni dokumentarni film na Berlinalu. El Eko je priča o ehu onoga što leži u duši, o toplini i utočištu koje pružaju oni oko nas, o surovosti prirode, buntovništvu i odrastanju. U udaljenom meksičkom selu koje postoji van vremena, deca se brinu o životinjama i svojim starima, uče da razumeju smrt i ljubav iz svake izgovorene i prećutane reči svojih roditelja.

Očekuje nas i projekcija filma „Alkaras“ koji je dobitnik Zlatnog medveda za najbolji film na Berlinalu 2022. godine. Otkad pamte, porodica Sole je svako leto provodila berući breskve u Alkarasu, malom katalonskom selu. Ali, suočeni sa deložacijom, shvataju da bi im ovogodišnji rod mogao biti poslednji. Novi planovi, koji uključuju seču drveća breskve i postavljanje solarnih panela, izazivaju razdor u ovoj velikoj porodici. Po prvi put se suočavaju sa neizvesnom budućnošću i rizikuju da izgube više od svog voćnjaka.

Lokacije i program projekcija:

Galerija likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića, Novi Sad:
14. jul : „El Eko“
21. jul: „Alkaras“

Mokrin House, Mokrin:
27. jul: „Alkaras“
Ekološki centar Radulovački, Sremski Karlovci:
4. avgust: „Alkaras“

Projekat je podržala Gradska uprava za kulturu Grada Novog Sada.
Projekcije filmova su besplatne za posetioce i počinju u 21.00 sat.

Kako te vidim – Konkurs za mlade od 18 do 25 godina

Slobodna Zona Junior, Filmski festival Slobodna Zona i DokuFest pozivaju mlade uzrasta od 18 do 25 godina iz Srbije i sa Kosova* da budu deo projekta KAKO TE VIDIM?/HOW DO I SEE YOU?.

 

Ideja projekta je upoznavanje i kreativno povezivanje mladih iz Srbije i sa Kosova* i njihovo aktivno učešće u radionicama i studijskim posetama koje za cilj imaju istraživanje, razmenu mišljenja i ideja, razvoj medijske i filmske pismenosti, ali i otkrivanje zajedničkih ciljeva, problema i iskustava uz primarno korišćenje videa kao medija za kreativno izražavanje.

Poseta je planirana od 10. do 17. septembra, tokom koje će učesnici imati priliku da se upoznaju sa različitim kulturnim centrima, umetničkim i organizacijama civilnog društva koje deluju u Prizrenu, Đakovici, Peći i Prištini. Program je potpuno besplatan, a organizatori će pokriti troškove putovanja, ishrane i smeštaja. 

Učesnici će takođe imati priliku da budu gosti na Festivalu Slobodna Zona u Beogradu u novembru i besplatno prisustvuju glavnom filmskom festivalu i pratećim programima festivala.

Preduslovi za učešće u programu jesu da imate između 18 i 25 godina, motivaciju za kreativnu razmenu i umrežavanje, želju da se upoznate sa vršnjacima sa sličnim interesima iz Srbije i sa Kosova*, pozitivan stav i dobro poznavanje engleskog jezika.

Da biste se prijavili, molim vas popunite PRIJAVNI FORMULAR do 26. avgusta. Broj učesnika je ograničen, pa požurite sa prijavama!

Projekat How Do I See You je trogodišnji program kulturne razmene čiji je cilj upoznavanje mladih sa Kosova* i iz Srbije, a zajednički ga sprovode organizacija DokuFest (Prizren), Fond B92 u sklopu programa Slobodna zona Junior (Beograd) i Filmski Festival Slobodna Zona (Beograd) uz finansijsku podršku Evropske unije.


Kosovo * – sve reference na Kosovo, bilo da se radi o teritoriji, institucijama ili stanovništvu, u ovom tekstu će se razumeti u potpunosti u skladu sa rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i bez uticaja na status Kosova.

Završena 17. Turneja Slobodne zone – preko 18.000 gledalaca u više od 50 mesta

Poslednjeg dana proleća završena je 17. Turneja Slobodne zone.

Tokom tri meseca trajanja ovaj jedinstveni filmski događaj posetio je preko 50 mesta u Srbiji. Na programu je bilo sedam najznačajnijih ostvarenja prikazanih na prošlogodišnjoj, 18. Slobodnoj zoni.

– I sa ovom turnejom pokazujemo koliko nam je stalo do publike u svim gradovima Srbije, a ne samo u Beogradu, Nišu i Novom Sadu, gde se festival redovno održava početkom novembra –  istakao je Rajko Petrović, direktor i jedan od selektora Slobodne zone.

 

Zahvaljujući odličnoj saradnji sa lokalnim partnerima – kulturnim centrima, domovima kulture, bibliotekama, nevladinim i aktivističkim organizacijama – projekcije su bile izuzetno posećene. Za neke se tražila karta više, a bilo je i onih specijalno namenjenih učenicima osnovnih i srednjih škola, sa filmovima koji su obrađivali njima bliske teme. 

 

– Stalno nam prilaze novi partneri, jer prepoznaju značaj turneje; tako smo ove godine prvi put filmove sa Slobodne zone predstavili publici u Guči, Opovu i Rudniku – dodaje Petrović.

 

Procenjuje se da je filmove pogledalo preko 18.000 gledalaca, što pokazuje da i van velikih gradova postoji zainteresovanost građana za ostvarenja sa angažovanom tematikom koja navode na promišljanje i preispitivanje. 

 

– Turneja je odlična prilika za druženje, upoznavanje sa najrecentnijom angažovanom kinematografijom, prilika da se još jednom zapitamo u kakvom svetu živimo i da se, bar malo i od srca, nasmejemo tim povodom – poručio je Rajko Petrović.

 

Svih sedam ostvarenja, pet igranih i dva dokumentarna, prikazano je besplatno. 

 

Na programu  su bili Trougao tuge u režiji Rubena Estlunda, Utama Alehandra Loajse Grisija, Prekovremeni rad Erika Gravela, Nežno Ane Ester Nemeš i Lasla Čuje, Časna sestra fudbalski trener Roberta Buesa, Ljubav, nemačke marke i smrt Džema Kaje i Pisanje vatrom Sušmita Goša i Rintu Tomas. 

 

Turneja Slobodne zone tako je nastavila tradiciju jednog od najambicioznijih poduhvata decentralizacije filmskog sadržaja u zemlji i sprovođenje misije negovanja i razvoja prefinjene filmske publike i u manjim mestima širom Srbije.

 

Turneja Slobodne zone sprovedena je zahvaljujući podršci Ministarstva kulture Republike Srbije.

 

SLOBODNA ZONA OZELENELA PRESTONICU KULTURE

Tokom leta, Filmski festival Slobodna zona u sklopu Zelenog bioskopa, ekološkog bioskopa na otvorenom posetio je pet gradova i opština u Vojvodini.

Na trgovima, u dvorištima, u parkovima održano je ukupno deset projekcija pred brojnim gledaocima. Izmeštanjem bioskopa u otvorene prostore pružena je mogućnost da se u drugačijim ambijentima pogledaju filmovi koji donose teme važne savremenom čoveku. Ekologija, klimatske promene, suživot čoveka i prirode, učenje o suživotu drveća u šumama, teme predstavljene u filmovima Zemlja meda i Tajni život drveća probudili su interesovanje ogromno gledaoca svih uzrasta.

„Filmovi otvaraju prostor za učenje i sagledavanje sebe i okoline, pozivaju na pripadanje zajednici koja želi da se bavi prirodom i očuvanjem iste, i pokazalo se da naša publika ima u sebi potrebu da svojim akcijama doprinese očuvanju životne sredine. Zeleni bioskop je za sve nas koji smo učestvovali u njegovoj organizaciji bio prilika da se ujedinimo oko ideja u koje verujemo i da među onima koji su film pogledali pronađemo istomišljenike i istomišljenice“ rekao je Rajko Petrović, direktor Festivala Slobodna zona govoreći o značaju i percepciji projekta Zeleni bioskop.

Ploveći Dunavskim morem, što je naziv programskog luka u okviru Evropske prestonice kulture – Novi Sad 2022,  Zeleni bioskop je svoja pristaništa našao u Sremskim Karlovcima (Ekološki centar Radulovački), Novom Sadu (u okviru Paviljona na Štrandu), Irigu (Irig moj grad), Kaću (u dvorištu Mesne zajednice) i u Futogu (KC Mladost Futog).

Kroz interakciju i kroz razmenu, kroz, još jednom, potvrdu da umetnost može da posluži u širenju dobrih ideja, ekološki bioskop Slobodne zone doneo je novi pogled na svet oko nas. Na tragu filozofije kojom se i sam Festival vodi, a to je da se bavljenjem aktuelnim angažovanim temama kreira jedna nova perspektiva, koja može da otvori prostor za bolju budućnost.

Zeleni bioskop je doprineo vidljivosti gorućih ekoloških tema i pokazao da u našem društvu postoji potreba za aktivnim kreiranjem ekološkog sadržaja koji će doprineti edukaciji ljudi ali i afirmaciji kolektiva i pojedinaca koji se bave zelenim temama.

Svoje impresije o Zelenom bioskopu, kroz fotografiju i reportažu, iskazali su i volonterke i volonteri koji su pomagali u organizaciji projekta. Njihova zapažanja pogledajte na sajtu

 

Zeleni bioskop je podržala Fondacija „Novi Sad 2022 – Evropska prestonica kulture” i deo je programskog luka Dunavsko more.

Projekat se finansira i uz podršku Grada Novog Sada.

VELIKO INTERESOVANJE ZA ZELENI BIOSKOP SLOBODNE ZONE

Od planiranih pet gradova i opština, koliko će Zeleni bioskop Slobodne zone posetiti ovog leta, u Sremskim Karlovcima i Novom Sadu se za projekcije ekoloških filmova tražila stolica, odnosno paleta više.

Koncept Zelenog bioskopa –  savremeni ekološki filmovi na otvorenom, besplatni za publiku, privukli su pažnju velikog broja gledalaca u Ekološkom centru Radulovački (Sremski Karlovci) kao i u Paviljonu na Štrandu (Novi Sad).

Otvaranje je održano 22. jula u dvorištu Ekološkog centra Radulovački, filmom Zemlja meda, koje je nominovano za najbolji dokumentarac i najbolji strani dugometražni film na 92. dodeli Oskara – čime se upisao u istoriju svetske kinematografije kao prvo ostvarenje, koje je dobilo ove dve nominacije.


Koncepcija
Zelenog bioskopa je takva da se svake nedelje isti filmovi prikazuju u drugom gradu, pa je gostovanje u Novom Sadu bilo 28. i 29. jula. Filmovi su se prikazivali na Paviljonu na Štrandu, specijalno dizajniranom za potrebe programskog luka Dunavsko more čija je i tema spajanje umetnosti i ekologije.

 

I na Paviljonu na Štrandu su dokumentarci koji se bave ekologijom i očuvanjem prirode komunicirali sa publikom – filmovi upozoravaju na loše strane i klimatskih promena i otuđenja čoveka od prirode a i  činjenice da konstatno čovek sebe stavlja u prvi plan, iako su veze ljudi i prirode neraskidive.

Zbog toga su izabrani upravo filmovi Zemlja meda i Tajni život drveća, kao prenosici važnih poruka. I prepuno gledalište Štranda saznalo je mnogo o značaju pčela za ekosistem o tome kao drveće komunicira, šta se desi sa prirodom ako pojedinac pokuša da je pokori.

 

Odaziv publike je pokazao da je Zeleni bioskop uneo potreban prostor za promišljanje tema koje su trenutno aktuelne i bitne.

 

U nastavku projekta, mesta gde će Zeleni bioskop doneti spoj ekologije i umetnosti u naredne tri nedelje su:

Irig / Park u Fruškogorskoj (uz podršku organizacije Irig, moj grad)

5. avgust / „Zemlja meda”

6. avgust / „Tajni život drveća”

Kać / Dvorište Mesna zajednica Kać 

12. avgust / „Zemlja meda”

13. avgust / „Tajni život drveća”

Futog / Plato ispred KC Mladost Futog 

19. avgust / „Zemlja meda”

20. avgust/  „Tajni život drveća”

Sve projekcije počinju u 21 čas, i besplatne su za posetioce!

Zeleni bioskop je podržala Fondacija „Novi Sad 2022 – Evropska prestonica kulture” deo je programskog luka Dunavsko more. Projekat se finansira i uz podršku Grada Novog Sada.

Konkurs za volontere i volonterke Zelenog bioskopa Slobodne zone

Zeleni bioskop traži volontere i volonterke! Ako dolaziš iz Kaća, Iriga, Novog Sada, Sremskih Karlovaca ili Futoga, voliš filmove i važna ti je tema ekologije, i imaš slobodnih sat vremena dnevno (2 do 3 dana) nudimo ti priliku da učestvuješ u pripremi i realizaciji promocije Zelenog bioskopa, kao i da otkriješ nove filmove koji su na programu.

Zeleni bioskop će se održati sledećih datuma:

22 – 23. jul – Sremski Karlovci
28 – 29. jul – Novi Sad Štrand
5 – 6. avgust – Irig
12 -13. avgust – Kać
19 – 20. avgust – Futog

U zavisnosti od afiniteta i interesovanja, imaćeš priliku da radiš u okviru sledećih sektora:

/ Kreiranje foto i video materijala (za društvene mreže

/ Pisanje reportaža (za sajt i društvene mreže Slobodne zone)

/ Opšti poslovi pripreme i realizacije programa (odneti/doneti stvari, odneti plakate u određene institucije i kafiće, i sl.)


Zainteresovani kandidati i kandidatkinje iz
navedenih gradova treba da do 10. jula 2022. godine popune formular koji se nalazi na linku ispod.

Razgovori sa kandidatima i kandidatkinjama biće obavljeni 12. i 13. jula 2022.

Više informacija moguće je dobiti slanjem mejla na adresu coordinator@freezonebelgrade.org ili putem društvenih mreža Slobodne zone Facebook i Instagram. 

Kako te vidim? Konkurs za mlade od 18 do 25 godina

Slobodna Zona Junior, Filmski festival Slobodna Zona i DokuFest pozivaju mlade uzrasta od 18 do 25 godina iz Srbije i sa Kosova* da budu deo projekta KAKO TE VIDIM?/HOW DO I SEE YOU?.

 

Ideja projekta je upoznavanje i kreativno povezivanje mladih iz Srbije i sa Kosova* i njihovo aktivno učešće u radionicama i studijskim posetama koje za cilj imaju istraživanje, razmenu mišljenja i ideja, razvoj medijske i filmske pismenosti, ali i otkrivanje zajedničkih ciljeva, problema i iskustava uz primarno korišćenje videa kao medija za kreativno izražavanje.

Poseta je planirana od 10. do 17. septembra, tokom koje će učesnici imati priliku da se upoznaju sa različitim kulturnim centrima, umetničkim i organizacijama civilnog društva koje deluju u Prizrenu, Đakovici, Peći i Prištini. Program je potpuno besplatan, a organizatori će pokriti troškove putovanja, ishrane i smeštaja. 

Učesnici će takođe imati priliku da budu gosti na Festivalu Slobodna Zona u Beogradu u novembru i besplatno prisustvuju glavnom filmskom festivalu i pratećim programima festivala.

Preduslovi za učešće u programu jesu da imate između 18 i 25 godina, motivaciju za kreativnu razmenu i umrežavanje, želju da se upoznate sa vršnjacima sa sličnim interesima iz Srbije i sa Kosova*, pozitivan stav i dobro poznavanje engleskog jezika.

Da biste se prijavili, molim vas popunite PRIJAVNI FORMULAR do 16. avgusta. Broj učesnika je ograničen, pa požurite sa prijavama!

Projekat How Do I See You je trogodišnji program kulturne razmene čiji je cilj upoznavanje mladih sa Kosova* i iz Srbije, a zajednički ga sprovode organizacija DokuFest (Prizren), Fond B92 u sklopu programa Slobodna zona Junior (Beograd) i Filmski Festival Slobodna Zona (Beograd) uz finansijsku podršku Evropske unije.


Kosovo * – sve reference na Kosovo, bilo da se radi o teritoriji, institucijama ili stanovništvu, u ovom tekstu će se razumeti u potpunosti u skladu sa rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i bez uticaja na status Kosova.